Što nam radi jugo?

Burna reakcija na južinu – ovaj izraz, u kojemu se učinak juga opisuje njegovom suprotnošću, burom, doima se gotovo šaljivom igrom riječi. Ali mnogima nije do šale kad zapuše jugo jer nestabilne meteorološke prilike i u ljudima izazivaju nestabilnost.

Tijekom južine rastu temperatura i vlaga, a pada tlak zraka. Takva kombinacija atmosferskih uvjeta često potiče glavobolju, nesanicu, vrtoglavicu, umor, tromost, potištenost, razdražljivost. Osobito su tome podložni kronični bolesnici, kojima se zbog južine mogu pogoršati simptomi bolesti – primjerice, pacijenti s hipertenzijom, sa srčanim tegobama i artritisom te psihički bolesnici.

Neke osobe mogu prognozirati južinu dan-dva ranije, tako što osjećaju promjene u organizmu zbog elektromagnetskih promjena u atmosferi, a koje su prvi vjesnici da će se vrijeme promijeniti.

Procjenjuje se da čak 40 do 60 posto ljudi ima meteoropatske tegobe zbog otežane prilagodbe organizma na nagle atomosferske promjene. I to ne samo kronični bolesnici koji su osjetljiviji zbog svog stanja, nego i ljudi bez ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Način života

Znanstveno je dokazano da meteorološki uvjeti nisu glavni krivac, nego samo „okidač“ za tegobe – jer one su itekako povezane s načinom života.

Prema statistikama, Europljani provode i do 90 posto vremena u zatvorenim i klimatiziranim prostorima, a to smanjuje sposobnost prilagodbe na vanjski svijet

U brojnim istraživanjima utvrđena je izravna povezanost meteoropatije i sjedilačkog načina života između četiri zida. Također je utvrđeno da su ljudi koji često i aktivno borave na otvorenom puno otporniji na atmosferske promjene nego oni koji rijetko izlaze van.

Kako se nositi s južinom?

Brojna istraživanja su pokazala da je kod ljudi koji uglavnom borave u zatvorenim prostorijama utjecaj vremenskih (ne)prilika jači nego kod ljudi koji su aktivni i koji često borave na otvorenom. Boravak na svježem zraku djeluje povoljno na mozak, a ujedno pojačava i otpornost organizma na meteorološke promjene.

Stoga se savjetuje boravak u prirodi, bavljenje fizičkim aktivnostima, otvaranje prozora i puštanje zraka u prostorije u kojima boravite te korištenje slobodnog vremena za aktivnosti u prirodi. Pritom je važno naglasiti da ne treba birati samo idealne uvjete za odlazak u prirodi.

Naše tijelo treba i hladnoću i snijeg i vrućinu kako bi postalo otporno na nagle vremenske promjene u okolini. Prije nego zaključite da bolujete od meteoropatije, prihvatite činjenicu da to nije bolest, nego samo skup simptoma koji bi vas trebali potaknuti na izlazak iz sobe i odlazak u prirodu.

Povezivanje s prirodom je korisno kako bi čovjek mogao osluškivati znakove koje mu tijelo šalje te reagirati u skladu sa svojim potrebama. Stoga, promislite je li zaista južina kriva za sve ili je u pitanju značajan broj neprospavanih sati, umor zbog prekomjernog posla, nedovoljna fizička aktivnost, loša i neuravnotežena prehrana, stres zbog brojnih obveza i boravak u zatvorenom.