Nedavno otkriće bi moglo promijeniti način na koji starimo

Nedavno znanstveno otkriće bi u budućnosti moglo da se iskoristi za usporavanje znakova starenja, prenosi Forbes.

Tim istraživača je otkrio kako ljudsko tijelo stvara kožu iz matične stanice, pa čak i reproducira male količine kože u laboratoriji, prenosi BBC.

Istraživanje je dio studije tijekom koje naučnici treba da steknu razmijevanje o tome kako se stvara svaki dio ljudskog tijela, jedna po jedna stanica.

Odlaganje starenja

Osim odlaganja starenja, nalazi istraživanja bi također mogli da se koriste za pravljenje umjetne kože za presađivanje i sprečavanje ožiljaka.

Projekat Atlas ljudskih stanica jedan je od najambicioznijih istraživačkih programa u biologiji.

To je međunarodni projekat, ali je sjedište u Wellcome Sanger Institute u Cambrdigu.

Muzlifah Haniffa, profesorica i jedan od vođa projekta, kaže da će to pomoći znanstevniciam da efikasnije liječe bolesti, ali i da pronađu nove načine da duže ostanemo zdraviji, a možda čak i da izgledamo mlađe.

''Ako možemo manipulirati kožom i spriječimo starenje, imat ćemo manje bora”, kaže profesorka Haniffa za BBC.

''Ako možemo da razumijemo kako se stanice mijenjaju od njihovog početnog razvoja do starenja u odraslom dobu, onda možemo da pokušamo i kažemo: ‘Kako da podmladimo organe, učinimo srce mlađim, kako da učinimo kožu mlađom?”

Ovakve zamisli su još daleko od ostvarenja, ali istraživači napreduju, i nedavno je napravljen pomak u razumijevanju kako se ćelije kože razvijaju u fetusu tijekom rane faze razvoja ljudskog organizma.

Kada se jajna stanica oplodi, sve ljudske stanice su iste.

Ali poslije tri tjedna, aktiviraju se specifični geni unutar ovih takozvanih „matičnih stanica” i nalažu im kako da se specijalizuju i spajaju da bi formirale različite djelove tijela.

Istraživači su identificirali koji geni se aktiviraju u kom trenutnu i na kojim mjestima radi formiranja najvećeg ljudskog organa, kože.

Pod mikroskopom i tretirani kemikalijama izgledaju kao sićušni obojeni zraci svjetla. Geni koji postaju narandžasti formiraju površinu kože. Drugi, žute boje određuju boju kože, a ima i mnogo drugih koji formiraju druge strukture koje stvaraju kosu, omogućavaju nam da se znojimo i štitimo od spoljašnjeg svijeta.

Uzbudljive mogućnosti

Istraživači su u suštini dobili skup uputstava za stvaranje ljudske kože i objavili ih u znanstvenom časopisu Priroda (Nature). Razumijevanje ovih uputstava otvara put ka uzbudljivim mogućnostima. Znanstevnici već znaju, na primjer, da koža fetusa može da se iscijeli bez ožiljaka.

Novi paket uputstava sadrži pojedinosti o tome kako se to dešava, a moglo bi da se istraži i da li bi to moglo da se primijeni na koži odraslih, možda za potrebe kirurških zahvata.

Također, znanstvenici su otkrili da stanice imunog sistema igraju ključnu ulogu u stvaranju krvnih sudova u koži, a zatim su mogli da oponašaju odgovarajuća genetska uputstva u laboratoriji.

Koristili su kemikalije za aktiviranje i deaktiviranje gena u pravo vrijeme i na pravim mjestima za umjetno uzgajanje kože iz matičnih stanica.

Usavršavanje tehnike

Do sada su uspjeli da uzgoje mrvice kože iz kojih niču dlačice. Haniffa kaže da je krajnji cilj usavršavanje tehnike.

''Ako znate kako da napravite ljudsku kožu, onda ona može da se koristi za pacijente koji imaju opekotine i to može da bude način presađivanja tkiva. Još jedan primjer je da ako je moguće napraviti folikule dlake, onda zapravo možemo da učinim da ćelavim ljudima raste kosa”, kaže ona.

Koža uzgojena u laboratoriji takođe može da pomogne naučnicima da razumiju kako se razvijaju nasljedne kožne bolesti i da ispitaju moguće nove tretmane liječenja.

Uputstva za aktiviranje i deaktiviranje gena šalju se unutar cijelog embriona tokom razvoja i nastavljaju da se šalju i poslije rođenja sve do odrasle dobi čoveka kako bi mogli da se razviju svi naši različiti organi i tkiva.

Tijekom osam godina projekta Atlas ljudskih ćelija, analizirano je 100 milijuna stanica iz različitih djelova tijela. Napravljen je nacrt atlasa mozga i pluća, a istraživači rade na izradi atlasa ljudskih stanica bubrega, jetre i srca.

Sljedeća faza je izrada pojedinačnih atlasa, kaže Sarah Teichmann, profesorica sa Sveučilišta u Cambrdigu, koja je jedan od osnivača i vođa međunardnog tima znanstvenika koji radi na projektu Atlasa ljudskih stanica.

''To je nevjerovatno uzbudljivo jer nam daje novi uvid u fiziologiju, anatomiju i pruža novo razumijevanje ljudi. Zbog ovoga će se mijenjati udžbenici o nama i našim tkivima i organima, i načinu na koji oni funkcioniraju”, rekla je ona za BBC News.

Genetska uputstva o tome kako rastu drugi djelovi tijela bit će objavljena u narednim tjednima i mjesecima, dok na kraju ne budemo imali potpuniju sliku o tome kako nastaje ljudski organizam.