Napravljen najsloženiji umjetni organ - bubreg

Američki su znanstvenici jučer objavili da su po prvi put u laboratoriju uspjeli napraviti umjetni bubreg. Presadili su ga životinjama i on je počeo proizvoditi urin.

Slične tehnike stvaranja jednostavnih umjetnih dijelova tijela već se primjenjuju na pacijentima, međutim, bubreg je do sada najkompliciraniji organ koji su stručnjaci uspjeli kreirati.

Prema studiji predstavljenoj u časopisu Nature Medicine učinkovitost umjetnih bubrega je znatno manja nego prirodnih. No stručnjaci za regenerativnu medicinu ističu da ovo područje istraživanja ima golem potencijal.

Bubrezi filtriraju krv kako bi iz nje uklonili otpadne tvari i višak vode. Najtraženiji su organ za presađivanje pa su liste čekanja vrlo duge.

Ključna ideja u ovoj tehnici je da se stari bubreg očisti od svih stanica kako bi se dobio svojevrstan kostur nalik na sače košnice. Potom se bubreg rekonstruira uz pomoć stanica koje se uzimaju od samog bolesnika. Umjetan bubreg imao bi dvije važne prednosti pred bubrezima dobrovoljnih davatelja. Tkivo bi odgovaralo pacijentu pa on ne bi morao cijeli život uzimati lijekove za potiskivanje obrambenog sustava koji sprečavaju odbacivanje. Također bi drastično povećao broj organa dostupnih za transplantaciju. Većina organa u ponudi se odbacuje, međutim, oni bi se mogli upotrijebiti kao baza za gradnju novih.

Prve funkcionalne umjetne bubrege stvorili su znanstvenici iz Massachusetts General Hospital (MGH) kraj Bostona. Ova je bolnica nedavno proglašena najboljom u SAD-u.

Istraživači su iz štakora izvadili bubrege iz kojih su deterdžentima isprali stare stanice. Tom tehnikom dobili su mrežu proteina, svojevrstan kalup, koji oblikom izgleda kao bubreg, a sadrži i složenu mrežu krvnih žila i drenažnih cjevčica. Kalup je upotrijebljen kako bi se na prava mjesta ubrizgale prave stanice koje su se vezale na kostur organa. Bubreg stvoren bioinženjeringom mora imati arhitekturu i funkciju bubrega koja omogućuje perfuziju, filtriranje, izlučivanje, apsorpciju i drenažu urina. Testiranja u laboratoriju pokazala su da je učinkovitost umjetnih bubrega oko 23 posto prirodnih.

Kada su presađeni štakorima ona je pala na 5 posto. To se može činiti slabim rezultatom no voditelj istraživanja dr. Harald Ott ističe da vraćanje čak i malog postotka prirodne djelotvornosti bubrega može biti dovoljno.

'Ako ste na hemodijalizi onda vas funkcioniranje bubrega na razini od 10 do 15 posto već čini neovisnima o hemodijalizi. Ne morate ići do kraja', objasnio je Ott.

Svaka deseta odrasla osoba danas ima oštećene bubrege, a kronična bolest tog organa često je vrlo podmukla jer oboljeli nemaju nikakvih smetnji do krajnjih stadija bolesti. Prošle godine u Hrvatskoj je presađen 231 bubreg, a u prva dva mjeseca ove godine 43. Na transplantaciju se kod nas prosječno čeka oko dvije godine. Hrvatska je po transplantaciji i darivanju tog organa vodeća zemlja u svijetu.