Najmlađa majka u BiH imala samo 13 godina

Ukupno 158 beba prošle godine na svijet su donijele maloljetnice, a najmlađa majka, prema podacima Agencije za statistiku BiH, imala je samo 13 godina.

Najviše beba, njih 105, kada je riječ o maloljetničkim trudnoćama, lani su rodile sedamnaestogodišnjakinje, dok su šesnaestogodišnjakinje rodile 36 živorođene djece.

Specijalistkinja ginekologije i akušerstva Vesna Ćurić iz klinike "Medico-S" Banja Luka kaže da su maloljetničke trudnoće rizične budući da se nije završilo fizičko, ali ni psihičko sazrijevanje buduće majke.

"Kod maloljetničkih trudnoća povećan je rizik od spontanih pobačaja, prijevremenih porođaja te zaostatka rasta i razvoja ploda. Također, maloljetne trudnice često ne obavljaju redovne kontrole budući da se takve trudnoće u nemalom broju slučajeva kriju od okoline. U tom razdoblju su česte i spolno prenosive bolesti. Ovakve infekcije u trudnoće nose povećan rizik pobačaja i prijevremenog porođaja", kaže Ćurićeva, prenose nezavisne.

Ona ističe da kod maloljetnica još nije završen rast i razvoj organizma tako da ni materica ne dostiže punu zrelost, što povećava osjetljivost prema infekcijama, a povećana je i opterećenost krvotoka, što dovodi do razvoja gestoza, povišenog krvnog tlaka i naposljetku stanja opasnog i po majku i po dijete.

Korijen problema maloljetničkih trudnoća, prema riječima sociologa Ivana Šijakovića, potječe iz obitelji.

"To su najčešće djeca iz obitelji gdje je briga o njima veoma slaba i gdje je u tom najosjetljivijem tinejdžerskom odrastanju potrebna zaista velika vještina da se djeca usmjere na pravi put. Potrebno je da se s njima razgovara, da se analizira, da se stekne njihovo povjerenje. Pretpostavljam da to danas mnoge obitelji ispuštaju iz vida zbog trke da prežive i da nešto zarade, pa ne vode brigu o djeci", kaže on.

Šijaković dodaje da i medijski sadržaj može biti jedan od podsticaja na maloljetničku trudnoću, ali ponavlja da je obitelj ta koja mora usmjeravati djecu što da gledaju.

"Dostupnost različitih sadržaja na internetu, a naročito pornografskog, može da bude isto jedan od podsticaja da djeca u tom ozbiljnom tinejdžerskom dobu budu izložena tome i da to ne znaju da razumiju", ističe Šijaković.

Psiholog Aleksandar Milić objašnjava da maloljetnici prilikom ulaska u odnose nemaju punu zrelost, niti spolnu niti tjelesnu, te da tako stupaju u nešto što im je nejasno, a zatim se suoče s posljedicama trudnoće.

"Trudnoća je svakako promjena stanja i psihičkog, i tjelesnog, i biološkog. Pošto je u pitanju mlađi uzrast, koji je još u razvoju, postoje značajne posljedice po cjelokupni razvoj, a mogu biti emocionalne, socijalne, intelektualne i, naravno, biološke", kaže Milić.

U takvim situacijama, prema riječima psihologa, bez pomoći i razumijevanja drugih, ove osobe će se suočiti s ogromnim životnim teškoćama.

"U takvim situacijama potrebna je podrška i roditeljima i okolini, kao i da se isključi bilo kakvo ignoriranje, odbacivanje ili stigmatizacija trudnice", navodi Milić.