Znanstvenici posljednjih godina sve intenzivnije istražuju ulogu enzima poznatog kao phospholipid transfer protein (PLTP) u metabolizmu kolesterola i razvoju ateroskleroze, bolesti koja je jedan od vodećih uzroka srčanog i moždanog udara u svijetu. Iako se u javnosti posljednjih dana pojavljuju tvrdnje da bi ovaj enzim mogao ''otapati plakove'' u arterijama, stručnjaci upozoravaju da je riječ o području istraživanja koje još nije dovelo do potvrđene terapije za ljude.
PLTP je protein koji sudjeluje u transportu lipida između lipoproteina u krvi te ima važnu ulogu u takozvanom obrnutom transportu kolesterola. U tom procesu kolesterol se iz perifernih tkiva, uključujući stijenke krvnih žila, prenosi na HDL lipoproteine – takozvani ''dobri kolesterol'' – koji ga potom transportiraju u jetru gdje se razgrađuje i uklanja iz organizma.
Brojne znanstvene studije pokazale su da se PLTP nalazi i u aterosklerotskim lezijama te da ga proizvode stanice imunološkog sustava u stijenkama arterija. Upravo zbog toga istraživači već godinama proučavaju može li manipulacija aktivnošću ovog enzima utjecati na razvoj ili smanjenje aterosklerotskih naslaga.
Neka eksperimentalna istraživanja na životinjskim modelima sugeriraju da promjene u aktivnosti PLTP-a mogu utjecati na količinu kolesterola u arterijama i stabilnost aterosklerotskih plakova. Međutim, rezultati nisu uvijek jednoznačni, a znanstvenici upozoravaju da su mehanizmi djelovanja ovog enzima složeni i još nedovoljno razjašnjeni.
Unatoč viralnim objavama na društvenim mrežama koje sugeriraju da bi povećanje aktivnosti PLTP-a moglo brzo smanjiti plakove u arterijama, za takve tvrdnje zasad nema potvrde u velikim kliničkim studijama na ljudima niti u vodećim medicinskim časopisima.
Stručnjaci ističu da bi svaka terapija koja bi mogla smanjiti postojeće aterosklerotske naslage predstavljala veliki pomak u kardiovaskularnoj medicini. Trenutačni pristupi liječenju uglavnom se temelje na lijekovima za snižavanje kolesterola, poput statina i inhibitora PCSK9, koji prvenstveno sprječavaju daljnje stvaranje plakova, dok se mehaničko uklanjanje suženja provodi zahvatima poput ugradnje stenta ili kirurškog premosnika.
Zbog toga znanstvenici i dalje istražuju različite biološke mehanizme koji bi jednog dana mogli omogućiti prirodnije smanjenje naslaga u arterijama. PLTP je jedan od kandidata u tim istraživanjima, ali stručnjaci naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja i klinička ispitivanja prije nego što bi takav pristup mogao postati dio standardne medicinske terapije.
