Mostar: Muzikoterapija kao lijek za djecu s posebnim potrebama

Liječenje muzikoterapijom odnedavno se počelo primjenjivati i u Mostaru, nakon uspješno provedene edukacije Socijalno- edukativnog centra.

Kristina Mrijanović i sestra Stana Matić jedne su od polaznica ovog tečaja. Marijanović inače radi u Svetoj obitelji, a kaže kako muzikoterapija djeluje vrlo pozitivno na njihove korisnike.

Putem muzikoterapije korisnici se uz svoje edukatore oslobađaju nelagode, poboljšavaju sliku o sebi i svijest o vlastitom tijelu, poboljšavaju komunikacijekse vještine te smanjuju društveno neprihvatljivo ponašanje (stereotipiju, agresivnost, impulzivnost).

Rad s djecom s teškoćama u razvoju

''Naša se edukacija o muzikoterapiji održala zahvaljujući SEC- u, koji je organizirao i ponudio jednu kvalitetnu edukaciju za nas koji se želimo baviti muzikoterapijom te je primjenjivati u radu. Sve to se ne bi dogodilo da nije bilo poduzetnosti organizatorice Tanje Raič Tarčuki, koja je svojom energičnošću, sposobnošću i upornošću organizirala jednu u nizu edukacija'', kazala je u razgovoru za Bljesak.info Marijanović, a budući da rade s djecom s teškoćama u razvoju nastoje što više obogatiti i proširiti svoja znanja kako bi im se što više približili te međusobno razumjeli.

''Korisnicima se možemo približiti i najbolje ih razumjeti putem glazbe jer je glazba proces aktivnog učenja'', ističu Marijanović i Matić.

Kako kažu, još ne rade individualno s korisnicima, jer nemaju pripremljenu sobu za muzikoterapiju, a znanje koje su usvojili na edukaciji primjenjuju u svakodnevnom radu s korisnicima.

Opuštajući utjecaj

''U izvedbi muzikoterapijskog procesa koristimo razne glazbene instrumente primjerice bubanj, zvečke, mulitisenzornu zvečku, marame, def udaraljke, ali i razne druge instrumente od prirodnih materijala koje smo naučili izrađivati na edukaciji muzikoterapije. Glazbenu seansu, koja traje do 45 minuta, osmislimo, a naglasak je u tome da korisnik bira samo instrumente. Pokrete prilagodimo mogućnostima korisnika te nastojimo putem glazbe postići što bolju interakciju s korisnikom'', objasnila je Matić, ističući kako njihovi korisnici imaju višestruke dijagnoze: CP, autizam, intelektualne teškoće.

''Glazbu proizvodimo s različitim instrumentima, a korisnicima puštamo opuštajuću i smirujuću glazbu. Jako je bitno pratiti korisnika da dođemo do cilja tj. do toga da ono oponaša i zrcali nas'', kažu Matić i Marijanović.

Muzikoterapija pomaže njihovim korisnicima u poboljšanju veće osviještenosti o sebi, povećava samopouzdanje, poboljšava odnos s okolinom, fizičku i kognitivnu aktivaciju korisnika, interakciju s vršnjacima, poboljšava pozitivna ponašanja te bolje komunikacijske vještine.

Poticanje razvoja

Inače, objašnjava Marijanović, kod djece koja imaju razvojne teškoće postoje i ozbiljni problemi senzomotoričke prirode koji im onemogućavaju spoznajni razvoj primjeren svojoj dobi. Da bi se potaknuo njihov razvoj u skladu s njihovim mogućnostima koriste se razne metode senzomotoričke stimulacije, kao što su muzikoterapija, Orffmuzikoterapija. Ovaj oblik muzikoterapije koji su pohađali korisnici u Mostaru, je aktivni oblik terapije koji koristi vještine i sposobnosti djece s određenim poteškoćama u razvoju, a razvila se na osnovi kliničkog iskustva. Za tu terapiju karakteristično je njeno interaktivno i multisenzorno djelovanje. Takav je pristup koji korijene vuče iz Njemačke, već postao poprilično uobičajenim u Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj.

''Naši dojmovi s edukacije su bili posebni i poučni te smo se izražavali kreativno stvarajući sve ovdje i sada. To znači da smo kao muzikoterapeuti stvarali seansu prema zadatku kojeg smo dobili'', kažu Marijnović i Matić.

Radionica muzikoterapije

Glazba kao komunikacija

Inače, muzikoterapija je skup metoda u kojima glazba ili zvuk služe kao osnovno sredstvo uspostavljanja komunikacije. To je planski proces intervencije u kojem terapeut pomaže korisniku u postizanju blagostanja upotrebljavajući muzička iskustva ili odnos koji se razvija između njih. Muzikalnost postoji u svima nama i ne ovisi o glazbenom obrazovanju, čvrsto je ukorijenjena u našem mozgu. Na muzikalnost ne utječu neurološka oštećenja i traume mozga.

Glavni ciljevi muzikoterapijske prakse su: promjena psihofizičkog stanja korisnika, upoznavanje, razumijevanje i prihvaćanje.Glazba je izvrstan medij za terapiju jer se korisnici mogu spontano izražavati uz pomoć zvuka, igranja s ritmom, neverbalne komunikacije uz pomoć očnog kontakta, slušanja... S muzikoterapijom se olakšava kreativno izražavanje, stvaramo pozitivna zadovoljavajuća iskustva, razvijamo svijest o sebi i drugima. Tretman muzikoterapije može se odvijati individualno i grupno. Elementi muzike su: ritam, vokalizacija, melodija i improvizacija.