Istraživanje: Ušni vosak bi mogao pomoći u ranom otkrivanju teške bolesti

Iako na prvi pogled djeluje neugledno i nevažno, najnovije istraživanje kineskih znanstvenika otkriva da ljepljiva tvar iz naših ušiju nosi važne kemijske tragove koji bi mogli ukazivati na rani razvoj Parkinsonove bolesti, progresivnog neurološkog poremećaja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta.

Znanstvenici sa Sveučilišta Zhejiang uzeli su uzorke ušnog voska od 100 osoba s Parkinsonovom bolesti i 79 osoba bez dijagnoze.

Odabrali su ušni vosak jer se velikim dijelom sastoji od sebuma, masne tvari koja kod oboljelih prolazi kroz kemijske promjene i ispušta specifične hlapive organske spojeve (VOC).

Ušni vosak kao dijagnostički prozor u mozak

Parkinsonova bolest izaziva neurodegeneraciju, upale i oksidativni stres, što mijenja sastav sebuma i stvara prepoznatljiv miris.

Također progresivno oštećuje mozak, uzrokujući tremor, ukočenost i usporenost pokreta. S vremenom se simptomi pogoršavaju i mogu uključivati iznenadno "zamrzavanje" pokreta, gubitak govora, poteškoće s gutanjem, što često dovodi do upale pluća te padove, koji su među najčešćim uzrocima smrti kod oboljelih.

U vosku su otkrivena četiri specifična VOC spoja koja su se isticala kod osoba s bolešću, što sugerira da bi ušni vosak mogao biti lako dostupan pokazatelj Parkinsonove bolesti, čime bi se izbjegli invazivni dijagnostički postupci poput lumbalne punkcije.

Procjenjuje se da oko milijun Amerikanaca i deset milijuna ljudi diljem svijeta trenutno boluje od Parkinsonove bolesti, a godišnje se dijagnosticira oko 90.000 novih slučajeva.

Kako se očekuje daljnji porast broja oboljelih, rana dijagnoza postaje ključna. Iako ne postoji lijek, rana terapija lijekovima može pomoći u ublažavanju simptoma i usporavanju napredovanja bolesti.

Istraživači su VOC podatke iz uzoraka ušnog voska obradili pomoću algoritma koji je s 94 posto točnosti utvrdio prisutnost bolesti, što pokazuje potencijal za brzu i pouzdanu dijagnostičku metodu.

Svi VOC spojevi koji su se istaknuli bili su značajni za razlikovanje oboljelih od zdravih osoba, čak i nakon što su uzeti u obzir dob i životni stil. Dva od spojeva, etilbenzen i 4-etiltoluen, uobičajeni su u plastici i naftnim proizvodima.

Hlapivi tragovi bolesti

Njihova prisutnost sugerira upalu u mozgu, koja je jedan od ključnih čimbenika u razgradnji dopamina.

Dopamin, poznat i kao "hormon sreće", zapravo je ključni kemijski glasnik koji regulira kontrolu pokreta. Kako razina dopamina opada s napredovanjem Parkinsonove bolesti, pokretljivost osoba se sve više smanjuje.

Drugi važan spoj bio je pentanal, koji nastaje razgradnjom masnoća. Povišene razine ukazuju na oštećenje stanica, što je tipično za Parkinsonovu bolest. Spoj je također povezan s nakupljanjem proteinskih nakupina u mozgu pacijenata.

Još jedan VOC, 2-pentadecil-1,3-dioksolan, vjerojatno odražava poremećaje u metabolizmu masti, što bi moglo biti povezano s promjenama u mikrobiomu kože pacijenata.

Iako još nije poznato ima li ovaj spoj izravnu vezu s Parkinsonovom bolešću, sve više istraživanja ukazuje na povezanost između Parkinsonove bolesti i neravnoteže crijevne mikrobiote.

Naime, VOC spojeve proizvodi ravnoteža dobrih bakterija u crijevima, za koje se također smatra da utječu na zdravlje mozga.

Kada dođe do disbalansa, štetne bakterije se množe, proizvodeći toksine koji mogu izazvati upalu mozga.

VOC spojevi dolaze iz raznih toksičnih izvora u okolišu, od pesticida u hrani, industrijskih kemikalija u gorivu i otapala u svakodnevnim proizvodima poput kemikalija za kemijsko čišćenje i ljepila, pa do sredstava za čišćenje, ispušnih plinova automobila i zagađene podzemne vode.

Okolišni toksini i mikrobiom pod povećalom

Smatra se da Parkinsonovu bolest uzrokuje kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika.

To je najbrže rastuća neurološka bolest u svijetu, a prema podacima američkog NIH-a, "izloženost okolišnim toksinima glavni je razlog”.

U SAD-u je broj smrtnih slučajeva od Parkinsonove bolesti u posljednjih 20 godina više nego udvostručen, s 14.500 umrlih 1999. na 35.000 u 2019. godini, piše Daily Mail.

Iako je istraživanje ušnog voska kao potencijalnog dijagnostičkog sredstva novo, proučavanje VOC spojeva nije.

Velika meta-analiza iz 2023. godine otkrila je specifične VOC spojeve prisutne u dahu i kožnom sebumu kod oboljelih, koji su povezani s oksidativnim stresom, oštećenjem stanica koje prethodi njihovoj smrti.

"Ova metoda je još uvijek mali, jednocentrični eksperiment proveden u Kini. Sljedeći korak je proširiti istraživanje na različite stadije bolesti, u više istraživačkih centara i među različitim etničkim skupinama, kako bismo utvrdili ima li ova metoda širu primjenu u praksi", izjavio je dr. Hao Dong, jedan od autora nove studije.