Hrvatski kardiolog otkrio 10 stvari koje ne biste trebali jesti

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj porasti od sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna.

U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45% svih umrlih.

Prvi uzrok smrti u Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), i u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti, a najnoviji podaci pokazuju da je od tih bolesti 2021. umrlo 22.958 osoba, odnosno 36,6 posto svih ukupno umrlih, piše Jutarnji.hr. 

Unatoč poraznim podacima, činjenica je da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti, odnosno prevenirati izbjegavanjem pušenja, pravilnom prehranom i tjelovježbom.

Kardiolog doc. dr. sc. Dario Dilber svojim primjerom pokušava zaštititi svoje srce, ali i svojih bližnjih.

Pročitajte još

Hrana koja povećava krvni tlak: Sol nije jedini krivac

Nepušač je, ali i strastveni sportaš. Završio je osnovnu i srednju školu na otoku Hvaru, a Medicinski fakultet u Zagrebu, gdje je postao specijalist kardiolog i nastavio edukaciju najprije završenim poslijediplomskim doktorskim studijem, potom i stjecanjem akademskog naslova docent.

Interes mu je intervencijska kardiologija i svakodnevno radi zahtjevne intervencije na krvnim žilama srca u Klinici Magdalena.

Kroz cijeli život, govori dr. Dilber, prate ga sport i rekreacija, a na Hvaru je čak bio dobio Priznanje za iznimna sportska dostignuća u daljinskom plivanju.

"Od devete godine isplivao sam nebrojeno maratona, uključujući i srcu najdraži Faros maraton (16 km) kao najmlađi sudionik s 13 godina. Kroz kasnije godine tu je i rekreativno daljinsko trčanje (maraton 42 km) te naposljetku triatlon Ironman distance (226 km - 4 km plivanja, 180 km bicikl i 42 km trčanja)", govori dr. Dilber.

Savjeti

I danas, kao otac dvoje male djece te uz pritisak svakodnevnih obveza, ipak se svakodnevno trudi posvetiti vrijeme rekreaciji, koja mu je važna karika u održavanju zdravlja i smanjenju stresa. Osim tjelovježbe, kao ključnu prevenciju ističe - pravilnu ishranu.

"Prehrana je naš lijek, saveznik u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti i neizostavna karika zdravlja. Samo ispravna i uravnotežena prehrana omogućuje nam energiju za aktivnosti i svakodnevne izazove", pojašnjava dr. Dilber.

Pročitajte još

Pomaže i više nego što mislite: Zanemarena žitarica koja snižava masnoće i tlak

Naime, postoje namirnice koje su "prazne kalorije" ili jednostavno nezdrave. I treba ih izbjegavati kad god je to moguće.

"Kao kardiolog i otac to tumačim i učim, a kao svaki čovjek svjesno ponekad i zgriješim. Važno je napomenuti da prehrana treba biti individualno prilagođena kako bi plan prehrane bio dugoročno održiv, a savjetovanje s kardiologom ili nutricionistom može biti korisno u dobivanju prilagođenih smjernica o prehrani za održavanje zdravlja srca i zdrave tjelesne mase", zaključuje.

10 namirnica 

Upravo zato dao nam je popis 10 namirnica koje kao kardiolog izbjegava i/ili jede umjereno:

1. Masni sirevi: Sadrže visok udio zasićenih masti koje mogu podići koncentraciju kolesterola i samim time lipoproteina male gustoće (LDL) u krvi i time povećati rizik bolesti srca i krvnih žila.

Naime, LDL kolesterol jedini je sposoban ulaziti u stijenku naših arterija te formirati masne plakove koji svojim rastom mogu postepeno zatvoriti žilu ili puknuti i time uzrokovati infarkt srca. Također, visoka kalorijska vrijednost takvih namirnica može dovesti do brze gojaznosti.

2. Zasićene masti (kolači, keksi, krekeri): Nalaze se u prerađenoj hrani, kao što su kolači, keksi i krekeri. Povezane su s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Mora se izbjegavati gotova ili instant hrana, bez obzira koliko primamljiva i u svakodnevnom užurbanom životu praktična izgledala.

Bogata je kalorijama, a ima malo vlakana i drugih hranjivih tvari, uz dodatak puno soli i mononatrijevog glutamata (MSG) uz ostale konzervanse i pojačivače okusa. Trans masne kiseline koje se pronalaze u prerađenoj hrani, brzoj hrani i grickalicama povećavaju razinu lošeg kolesterola (LDL) i smanjuju razinu dobrog kolesterola (HDL), povećavajući rizik od srčanih bolesti.

3. Pržena hrana (prženi krumpirići, pohano): To su jedna od onih jela koje jednostavno nemaju razloga biti dio prehrane. Obično se priprema u zasićenim mastima i može povećati razinu kolesterola u krvi te je općenito nutritivno siromašna.

Povećanje kalorijskog unosa i negativan učinak na razvoj aterosklerotskog plaka u krvnim žilama srca, mozga i u perifernim arterijama ključan je čimbenik svih neželjenih kardiovaskularnih incidenata.

4. Crveno meso: Ono kao namirnica predstavlja bogat izvor bjelančevina, aminokiselina, vitamina B skupine te cinka i željeza. Iako crveni meso ima mnoge pozitivne učinke na zdravlje ljudi, pri konzumiranju crvenoga mesa ipak treba pripaziti.

Naime, istraživanja su dokazala da zbog prisutnosti velikih količina zasićenih masnih kiselina i kolesterola, prekomjerno konzumiranje crvenog mesa može biti jedan od uzroka bolesti srčano-žilnoga sustava poput povišenoga krvnoga tlaka, povećane masnoće, kolesterola itd.

5. Prerađeno meso (kobasice, salame, slanina): Prerađeno meso poput kobasica, slanine i salame za razliku od svježeg mesa prolazi kroz različite tehnološke postupke dimljenja, soljenja i konzerviranja.

Kao konzervans su često korišteni nitrati koji povisuju rizik raka probavnog sustava. Često niska nutritivna vrijednost namirnica, ako su nepoznatog porijekla, uz visoku koncentraciju soli i masti doprinose povećanom riziku srčanih oboljenja, kao i razvoju dijabetesa.

6. Slane grickalice bez kojih se ponekad ne može zamisliti druženje. Visok unos soli može povećati krvni tlak i time uzrokovati dugoročne posljedice razvojem i progresijom makro i mikrovaskularnih komplikacija.

Naime, povišeni tlak uzrokuje promjene na očnoj pozadini i smetnje vida, pogoduje nastanku i razvoju aterosklerotskog plaka koji može dovesti do srčanog, ali i moždanog udara te ima nepovoljan utjecaj na bubrege.

7. Rafinirani šećer: Prekomjeran unos šećera može povećati rizik od pretilosti, dijabetesa i srčanih bolesti. Dodavanje šećera hranu čini ukusnijom, ali povećava "prazne kalorije". To znači da nutritivna vrijednost hrane nije poboljšana, iako su se kalorije povećale.

Slatka hrana može poremetiti vaš metabolizam i dovesti vas u opasnost od dijabetesa uzrokovanjem povećanog lučenja inzulina nakon kojeg opet slijedi onaj osjećaj gladi te ste u začaranom krugu kalorijskog suficita.

8. Rafinirane žitarice (bijeli kruh i tjestenina): Rafinirane žitarice s visokim glikemijskim indeksom mogu dovesti do porasta šećera u krvi i povećanja rizika od srčanih bolesti, prvenstveno bijeli kruh i tjestenina.

Prerađene žitarice nemaju hranjive tvari i vlakana koji su prisutni u cjelovitim žitaricama te često imaju visok udio šećera. Da, i vaše jutarnje žitarice nisu baš najbolji izbor ako su jedan od proizvoda koje kupite bez čitanja nutritivne tablice. I svakako nisu nešto čime bi i djeca trebala započeti dan.

9. Napitci koji nisu voda: Srećom, živimo na prostorima gdje je voda ukusna i dobra za piće. Gazirana pića i razni sokovi bogati su šećerom i mogu dovesti do debljanja, dijabetesa i srčanih problema.

Rekao bih da su vodeći problem prerane djece jer često nesvjesno unose puno kalorija.

10. Alkohol: Najnovija istraživanja pokazuju da se nijedna količina alkohola ne može smatrati dobrom za vaše zdravlje. Alkohol povećava rizik od bolesti srca, moždanog udara, bolesti bubrega, bolesti jetre i nekih vrsta raka. Ako uopće konzumirate alkohol, pazite da to činite umjereno (ne više od jednog pića dnevno za žene i dva za muškarce).

"I svu onu finu hranu, bakine sarme za koje uzimamo repete. Umjerenost prije svega. Hrana je lijek, dozirajte je ispravno", poručuje dr. Dilber.