Hrpa antibiotika u doba korone napravila katastrofu kod zdravlja ljudi
Površna istraživanja o liječenju Covida obmanula su liječnike u Republici Srpskoj i širom svijeta koji su pod utjecajem neutemeljenih članaka nemilice propisivali antibiotike, što je, ispostavilo se, bio pogrešan korak koji je doveo do teških upala debelog crijeva kod pacijenata.
Upozorio je na to dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić, a potvrđuju i njegove kolege, specijalisti obiteljske medicine, ističući da je nedostatak provjerenih informacija u protekle dvije godine napravio kaos.
Škrbić je upozorio da je upotreba antibiotika u vrijeme pandemije povećana za 40 posto u bolničkim i izvanbolničkim uvjetima i naglasio da to nije samo lokalni, već globalni problem.
"Kada se pojavio "Covid" u Kini, prve instrukcije su bile da dajemo antivirusne lijekove kojima raspolažemo, za koje je odranije bilo poznato da djeluju na viruse. Rezultati nisu bili ohrabrujući, potom se pokušalo sa "hidroksiklorokinom" i tu je bilo mnogo prevara i zabluda. Čak je urednik poznatog časopisa "Lancet" objavio članak o efikasnosti "klorokina" koji je bio neprovjeren, da bi se kasnije 150 znanstvernika pobunilo, ukazujući da je zasnovan na pogrešnim premisama, a glavni urednik je morao da se "pospe pepelom” i povuče članak", ispričao je Škrbić za Glas Srpske.
On za "Glas" objašnjava da je prekomjerno propisivanje antibiotika započelo nakon što je jedan Francuz objavio članak o istraživanju zasnovanom na malom uzorku, svega 36 pacijenata, od kojih je 16 koristilo "azitromicin" (sumamed).
"Istraživanja su pokazala da taj antibiotik djeluje u laboratorijskim uvjetima. Svi su počeli da ga koriste. Postojao je strah da se na "covid" upalu pluća nadoveže neka bakterijska upala i svi redom su propisivali antibiotike", istaknuo je Škrbić.
Dodao je da zemlje širom svijeta iznose podatke o neracionalnoj upotrebi antibiotika, a isto je i u Srpskoj, koja je dovela do toga da je znatan broj ljudi dobio teški proljev, kolitis, odnosno upalu debelog crijeva.
"Globalno je situacija bila teška. Uslijed nedostatka adekvatne terapije bili smo u zabludi da će antibiotici pomoći i da ćemo spriječiti neke komplikacije, a od svih potvrđenih “covid” pacijenata svega 3,5 posto njih je imalo potrebu za antibioticima jer su uz to imali i bakterijsku upalu i to se uglavnom događa u bolničkim uvjetima", zaključio je Škrbić.
Specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja Bijeljina Bojana Paleksić rekla je da je prekomjernom upotrebom antibiotika napravljena katastrofa kada je riječ o općem zdravlju stanovnika.
"U posljednje dvije godine upotreba antibiotika dostigla je razmjere kakve nismo ni sanjali. Ne postoji nikakvo opravdanje da pacijentu za koga znate da je "covid" pozitivan, na virusnu bolest, propišete antibiotik. Nijedna smjernica koju smo dosad imali nije podrazumijevala uključivanje antibiotika u ambulantnim uvjetima", rekla je Paleksić.
Pojašnjava da je na samom početku pandemije postojala priča da “azitromicin” (sumamed) može da pomogne kod "covid" infekcije, kao što je postojala i priča za neke antireumatike.
"Ispostavilo se da su te studije netočne. Nema opravdanja za to što se radilo. Druga stvar je kada su pacijenti u bolnici i kada postoji i bakterijska infekcija, tada se daje antibiotik", objasnila je Paleksić.
Specijalist obiteljske medicine u Domu zdravlja “Sveti Pantelejmon” u Kotor Varošu Cvijeta Kovačić rekla je za "Glas" da se na početku ništa nije znalo o virusu, te da su i ljekari u Srpskoj postupali u skladu sa svjetskim propisima.
"Vremenom se uvidjelo da je to virusna upala i da je upotreba antibiotika prekomjerna, te da je jedina opcija simptomatska terapija. Ponekad je bilo teško objasniti pacijentu da ne treba da pije antibiotik, jednostavno smo ušli u neki začarani krug. Bilo je za očekivati da će doći do rezistencije i da će se pojaviti infektivne bolesti koje izazivaju jače komplikacije", rekla je Kovačić.
Ranko Škrbić je istaknuo da je plan da struka sjedne za sto i napravi presjek stanja u vezi s rezistencijom bakterijskih sojeva na antibiotike.
"Postoje bakterije koje su sada više od 80 posto rezistentne i morat ćemo zaustaviti primjenu takvih antibiotika ne bismo li došli u situaciju da te bakterije “zaborave” na njih i za koju godinu postanu ponovo osjetljive, jer nemamo izbora, nema novih antibiotika", naglasio je Škrbić.
