Evo kako se možete zaraziti mišjom groznicom: Prepoznajte opasne simptome

Svake godine bilježi se pojedinačna ili sporadična pojava oboljelih od mišje groznice odnosno hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (HGBS), a povremeno dolazi i do pojave cikličkih epidemija.

Mišja groznica je virusna zoonoza i prvenstveno je endemska bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta.

Bolest je stalno prisutna najčešće u kontinentalnim područjima iako se bilježi i u ostalim dijelovima zemlje s različitom učestalošću od godine do godine, a cikličke epidemije su povezane s velikom brojnosti njihovih prirodnih rezervoara, piše HZJZ.

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa te uzročnik prirodno kruži i održava se među njima.

Ljudi se ulaskom u područja tzv. prirodnog žarišta, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti na sljedeće načine:

• izravno udisanjem aerosola ili prašine koji su kontaminirani uzročnicima ili posrednim/neizravnim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca,
• unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim/prljavim rukama,
• konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)
• neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima.

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna (pa i do 8 tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom.  Kasniji se simptomi razvoja težeg oblika bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, moguć je i nagli pad krvnog tlaka, pojava krvarenja i u najtežim oblicima razvojem stanja šoka. Liječenje je simptomatsko.

Osobe koje su zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici, komunalni djelatnici i sl.) učestalo u neposrednom ili posrednom kontaktu s malim divljim glodavcima najizloženiji su njihovu aerosolu pa tako i najizloženiji ovoj zarazi.

Čovjek se također može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci te se može stvoriti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, razne ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen u odnosu na proširenost boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi najčešće ipak relativno rijetko javlja.

Rizik hemoragijske groznice se može umanjiti pridržavanjem mjera osobne zaštite.

ZAŠTITA NA OTVORENOM

• Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
• Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!
• Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
• Izbjegavajte piti vodu iz šumskih neprotočnih i slaboprotočnih izvora ili lokava!
• Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
• Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
• Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!

ZAŠTITA U ZATVORENIM PROSTORIMA

• Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
• Smeće držite u zatvorenim čvrstim spremnicima da ne bude izvor hrane glodavcima.
• Ne ostavljajte otvoreno smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.
• Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.
• Potrebno je ukloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50-tak m od kuće.
• Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitite od kućnih ljubimaca)!
• Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
• Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta.
• Nemojte mesti na suho niti usisavati izlučevine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možete udahnuti i na taj se način zaraziti.
• Nosite zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta.
• Nosite gumene rukavice.
• Prilikom čišćenja koristite mokru krpu da izbjegnete dizanje prašine i klorni ili alkoholni dezinficijens.