Pitali smo stručnjake #Mostar: Koji su najčešći problemi i što je ključno za uspješno dojenje?

Dokazano je da su dojena djeca neusporedivo zdravija. Dojenje, pored zdravstvenog aspekta, ima pozitivan utjecaj i na majku u psihoemocionalnom smislu. Majke su puno zadovoljnije i sretnije dok doje svoje dijete.

''Svijest majki o dojenju znatno se promijenila'', objašnjava Rusmira Arapović , savjetnica za dojenje Sveučilišne bolnice Mostar.

Više iskustva i znanja

''Danas majke s puno više iskustva i znanja pristupaju dojenju. Veća je želja i svijest o važnosti dojenja. Rekla bih da se stopa dojenja kod nas znatno povećala'', govori Arapović za Bljesak.info povodom Svjetskog tjedna dojenja .  

Kao ključan razlog povećanju stope dojenja Arapović ističe edukaciju. Sveučilišna bolnica Mostar veliki je zagovornik dojenja, te osoblje u porodilištu kroz njihov program 'Deset koraka k uspješnom dojenju' nastoji potaknuti i osnažiti majke da doje svoje dijete.

''Sve je veći broj polaznika trudničkih tečajeve koji se organiziraju u sklopu naše bolnice. Tu osim informacija o samom porođaju i njezi djeteta, polaznici dobivaju sve informacije i u vezi dojenja. Također, tijekom boravka u našem rodilištu, porodilje prolaze edukacijski program o svim segmentima vezanim za dojenje. Trudimo se da ih upoznamo na važnost dojenje i potaknemo da doje'', kazala je.

Veliki je utjecaj okoline na majku prvorotkinju i njezinu odluku o dojenju. Ukoliko nema dovoljno informacija i potpore svojih najbližih često iz straha i neznanja vrlo rano pristupaju dohrani.

Nedostatak potpore

''Prvo dijete sam dojila dva mjeseca. Česti zastoji mlijeka i upale uzrokovale su da rano odustanem od dojenja. Problem je u tome što se nisam imala gdje obratiti za pomoć. Nisam imala nikakvu potporu. S drugim djetetom dojenju sam postupila s više samopouzdanja i znanja. Dojila sam duže od godinu dana'', objašnjava soje iskustvo za Bljesak.info majka dviju djevojčica iz Mostara.

Rusmira ističe da je, pored neznanja, okolina ta koja majku prvorotkinju, nesigurnu u sebe, može poljuljati u njezinoj odluci da doji.

''One su vam krhke poput lista na grani. Jači vjetar ih može poljuljati'', govori.  ''Ukoliko je majka nesigurna i nema neko znanje o dojenju vrlo lako ju možete uvjeriti da je dijete gladno i nagovoriti da mu da dohranu. Tu  se opet vraćam na edukaciju. Važno je da majke prođu naš program edukacije o dojenju i prime na znanje sve potrebne informacije'', objašnjava Rusmira.

Najčešći problemi 

Kao najčešći probleme s kojima se dojilje susreću su zastoj mlijeka, zatim nepravilno dojenje, oštećenje bradavica. Sumnja da nema dovoljno mlijeka najčešće potiče majku da posegne za umjetnom hranom.  

''Majke nemaju dobre informacije. Stoga im želimo ukazati na probleme koji ih očekuju tijekom dojenja i objasniti načine kako ih uspješno svladati'', objašnjava Arapović primarnu zadaću edukacijskih programa u SKB Mostar.

Kao najbolju i najidealniju hrana koju svaka majka može ponuditi svom novorođenčetu Arapović ističe majčino mlijeko.

''Tu se nalaze svi prehrambeni ali i svi protuupalni elementi se nalaze u njoj. Zamislite, u isto vrijeme hranite ali i štitite svoje dijete od bolesti'' objašnjava jednu od prednosti dojenja.  

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji preporuča se šest mjeseci isključivog dojenja, u tom vremenu dijete treba samo majčino mlijeko. Nakon toga ono samo više ne može zadovoljiti potrebe djeteta i potrebna je uz dojenje i dohrana.

Za uspješno dojenje potrebno je ne nasjedati na svakakve savjete. Uvijek je bolje konzultirati se sa stručnim osobljem.