Dvostruka opasnost u zraku za bh. građane

Bosna i Hercegovina ima jedan od najgorih učinaka u pogledu zaštite okoliša u Europi, ocjenjuju iz OSCE-a. Trenutni podaci ukazuju da se godinama gorući problemi ne rješavaju.

U Tuzli je u posljednjih osam dana zrak nezdrav, a u Kantonu Sarajevo je proglašena epizoda “Pripravnost” u svim zonama. Sve dodatno usložnjava i nazočnost koronavirusa.

Prema podacima Europske agencije za okoliš, više od četvrtine smrtnih slučajeva u Bosni i Hercegovini se mogu pripisati okolišnim faktorima, što je najviši procenat u Europi, naglašavaju iz OSCE-a.

Kada se tome doda i nazočnost koronavirusa, s pravom se može reći da su građani u dvostrukoj opasnosti, a na istoj osnovi djeluju i aerozagađenje i Covid-19, naglašavaju stručnjaci.

''Ja vjerujem da je doprinos aerozagađenja i kod transmisije virusa i kod pogoršanja koje se događaju u Covidu'', prof. dr. Nurka Pranjić, specijalistkinja medicine rada i članica mreže eksperata SZO.

Doktorica Pranjić dodaje da aerozagađenje doprinosi produženoj kliničkoj slici kod osoba oboljelih od koronavirusa.

''Kažu da je samo deset posto s produženom post covid kliničkom slikom, a kod nas je to skoro kod svakog'', kaže Pranjić.

U Kantonu Sarajevo, tijekom prethodnog dana, zabilježena su prekoračenja granične vrijednosti za koncentracije čvrstih čestica u zraku i sumpor dioksid na više mjernih stanica. Izdate su i mjere. Situacija je loša i u Tuzlanskom kantonu.

''Ono što je evidentno, recimo od jutros od pet sati, su povećane koncentracije sumpor dioksida i trenutno, recimo, kod Termoelektrane na mjernoj stanici pokazuje preko 1000 mikrograma po metru kubnom sumpor dioksida'', Džemila Agić, ravnateljica Centra za ekologiju Tuzla.

Na rješavanju dugogodišnjeg gorućeg problema je veoma malo urađeno. Ministar okoliša navodi da je razlog tome što se aktivnosti provode parcijalno. Rješenje je u toplifikaciji, a za primjer navodi da je za Tuzlu potrebno 30 milijuna konvertibilnih maraka, što se može osigurati kreditnim sredstvima, projektima, a tu je i iznos od 5 milijuna maraka godišnje koje Termoelektrana plaća za odštetu.

''Ako se izgradi blok 7, 2025. godine, i ako se uvede odsumporavanje bloka 6 2025. godine, to će donekle poboljšati kvaliteta zraka neminovno, ali kod ovih temperaturnih inverzija individualna ložišta i saobraćaj su osnovni krivac. Što ćemo onda?”, upitao je Zvjezdan Karadžin, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša TK.

Ministar podsjeća da će izgradnjom Bloka 7 biti smanjen i iznos koji Tuzla dobiva za odštetu, te da je neophodno zajedničko djelovanje svih razina vlasti. No, neizvjesno je do kada ćemo brojati oboljele i smrtne slučajeve. Ono što je sigurno je da građani i dalje ostaju prepušteni sami sebi, uz preporuke ljekara.