Zimsko vrijeme može imati snažan negativan utjecaj na zdravlje kože. Niske temperature, zagađen zrak, hladan vjetar, suh zrak i grijanje u zatvorenim prostorima često dovode do isušivanja, iritacija i oštećenja kožne barijere. Zbog toga je pravilna njega kože zimi od ključne važnosti za očuvanje njezina zdravlja i izgleda.
Ovo je u razgovoru za Fenu izjavila doktorica Hana Helppikangas-Hunara, specijalistica dermatovenerologije i zdravstvena menadžerica.
Prema njezinim riječima, tijekom zime koža je izložena nepovoljnim vanjskim i unutarnjim uvjetima. Hladan zrak ima nisku vlažnost, dok grijanje dodatno isušuje prostorije, što uzrokuje gubitak prirodne vlage iz kože.
Najčešći problemi s kožom zimi uključuju: suhoću i perutanje kože, osjećaj zatezanja, crvenilo i iritacije, pucanje kože na rukama i usnama, pogoršanje ekcema, psorijaze, rozaceje, atopijskog i seboreičnog dermatitisa te pojavu svrbeža kože.
Ističe kako su koža lica, ruku i usana posebno osjetljive jer su stalno izložene hladnoći i vjetru.
"Prirodna zaštitna barijera kože zimi slabi zbog čestog pranja ruku, vrućih tuševa i korištenja agresivnih sapuna. Kada je kožna barijera oštećena, koža gubi vlagu i postaje osjetljivija na vanjske utjecaje. Čim se poremeti kožna barijera, koja ima niz funkcija, dolazi i do poremećaja hidro-lipidne barijere, što se prvo manifestira suhoćom kože, a ako se ne reagira na vrijeme, dolazi do aktivacije niza drugih simptoma", kaže dr. Helppikangas-Hunara.
Također, iako je sunce slabije, UV zrake prisutne su i zimi, osobito na snijegu koji ih reflektira, što može ubrzati starenje kože, ali i nastanak različitih hiperpigmentacija i drugih promjena na koži.
Dr. Helppikangas-Hunara navodi da je potrebno pojačati hidrataciju kože tijela i lica te koristiti bogate hidratantne kreme koje sadrže ceramide, glicerin, hijaluronsku kiselinu, shea maslac ili prirodna ulja. Kremu je najbolje nanositi odmah nakon tuširanja.
Upozorava kako treba izbjegavati agresivne proizvode s alkoholom i parfemima te birati blage, pH-neutralne gelove i mlijeka za čišćenje kože.
Nošenje rukavica, šalova i kapa smanjuje izravno izlaganje kože hladnom zraku i vjetru, a prije izlaska vani obavezno je nanijeti zaštitnu kremu za lice.
Balzam za usne i kreme za ruke potrebno je koristiti više puta dnevno kako bi se spriječilo pucanje i iritacije.
Korištenje ovlaživača zraka u grijanim prostorijama pomaže u održavanju optimalne vlažnosti i sprječava isušivanje kože.
Krema sa zaštitnim faktorom (SPF) treba biti dio svakodnevne rutine, posebno tijekom boravka na planini ili snijegu.
Dr. Helppikangas-Hunara dalje ističe kako je, osim vanjske njege, važno voditi računa i o unutarnjoj hidrataciji. Potrebno je piti dovoljno vode i konzumirati namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama te vitaminima A, C i E, koji doprinose zdravlju kože.
Također navodi kako finska sauna pruža niz zdravstvenih prednosti jer, prema staroj finskoj izreci, "žena je najljepša nakon saune".
Finska sauna pruža niz zdravstvenih prednosti za kardiovaskularno zdravlje, smanjenje stresa i mentalno zdravlje, ublažavanje boli i oporavak mišića, poboljšanje respiratorne funkcije i sna, ali također utječe na detoksikaciju i zdravlje kože.
Dubinski je čisti, eliminira toksine kroz znojenje, poboljšava tonus kože zbog promjena temperature te potiče cirkulaciju i prijenos kisika, čineći je ljepšom, čišćom i zategnutijom; ključno je znoj isprati hladnom vodom.
Dr. Helppikangas-Hunara na kraju ističe kako zimsko vrijeme može ozbiljno narušiti zdravlje kože, ali uz pravilnu njegu i zaštitu moguće je spriječiti većinu problema.
Redovita hidratacija, blagi proizvodi i zaštita od hladnoće ključni su čimbenici za zdravu i njegovanu kožu tijekom zime. Naravno, kako ističe, svatko ima različit tip i stanje kože, stoga je najbolje posavjetovati se sa svojim dermatologom koji će klinički pregledati kožu, objasniti stanje te preporučiti odgovarajuću njegu ili terapiju u slučaju pogoršanja nekih kožnih oboljenja.
