Bild tvrdi: Ugledni njemački virolog obmanuo javnost svojim istraživanjem

Iza njemačkog virologa Christian Drosten već su godine uspješnoga rada, njegov je ugled u toj zemlji, ali i šire, toliki da su ga u vrijeme eskaliranja pandemije koronavirusa pomno slušali i obični građani i političari.

On je direktor ugledne berlinske sveučilišne bolnice Charité, najbolje u Njemačkoj i jedne od najuglednijih u Europi.

Pisalo se kako "berlinski virolog Christian Drosten o novom koronavirusu zna više nego Svjetska zdravstvena organizacija. I to znanje dijeli s građanima. Ozbiljan, smiren, jezikom koji svi razumiju".

Što je Drosten poručio Nijemcima? Njegova se preporuka svodi na četiri riječi: 'šest stopa, šest sekundi'. Šest stopa više-manje odgovara udaljenosti od dva metra, a šest sekundi je vrijeme koje, kaže, smijete potrošiti na komunikaciju s bliskim sugovornikom, u trgovini, na stubištu, u prolazu... Sve drugo potencijalno je opasno i zaziva vraga.

Dorsten je upozoravao i na prebrzo otvaranje vrtića, iako su mnogi roditelji željeli da škole i vrtići normalno funkcioniraju.

Djeca ili stariji - tko je skloniji zarazi?

Upravo njegova studija o visokoj stopi zaraznosti kod djece ovih je dana, navodno, doživjela fijasko u Njemačkoj.

Ukazivao je da od gripe i drugih prehlada djeca imaju jako velike količine virusa u grlu. Ova koncentracija virusa je oko 10.000 puta veća nego kod odraslih.

Djeca nadalje imaju neiskusan imuni sistem koji ne može učiniti ništa protiv patogena. Škole i vrtići mogli bi stoga postati žarišta virusa.

Znanstvenici iz nekih zemalja sada spočitavaju kolegama s Charité instituta da su radili pogrešno i nedosljedno.

O tome piše njemački tabloid Bild, uz tvrdnju kako je Drostenov tim interno već uočio i priznao svoju grešku.

Profesor Leonhard Held sa sveučilišta u Zürich kritizira Drostenovu studiju zbog malog broja djece od kojih su uzimani uzorci za analize.

Naknadnom analizom Held dolazi do rezultata koji su u suprotnosti s rezultatima Drosten studije: Postoje umjereni dokazi o "sve većem virusnom opterećenju s porastom životne dobi", piše njemački tabloid.

"Prosječno virusno opterećenje dječje dobne skupine za 86 posto je niže od prosječnog virusnog opterećenja starije dobne skupine", citiraju profesora Dominika Liebla sa sveučilišta u Bonnu.

Slične rezultate, dakle suprotne Drostenovim, dobili su i istraživači na sveučilištu Cornell u New Yorku, kao i neki drugi znanstvenici.

Koliko dugo je već svjestan svoje pogreške?

Bild se pita koliko dugo već profesor Christian Drosten zna za svoju pogrešku i zašto je to skrivao.

Čini se kako na upite medija profesor Drosten i dalje nije spreman otvoreno odgovarati, ali je pomalo indikativan svojevrsni obranaški stav kako nigdje nije dokazano ''da su djeca manje osjetljiva na infekciju".

Ovaj medij podsjeća kako su njemačke vlasti, slijedeći profesorove upute, donosile odluke koje su u velikoj mjeri praktično pridonijele paraliziranju školskog sustava.

Međutim, Bild podsjeća i da je Dorsten primjerice 6. ožujka bio protiv toga da se zatvaraju vrtići i škole, tvrdeći kako to treba sačekati čak do jeseni. Već tjedan dana kasnije, 13. ožujka, savjetovao je vladi Angele Merkel i pokrajinskim vlastima, da se sve obrazovne ustanove zatvore.

Školska godina bi možda u Njemačkoj imala potpuno drugi tijek da nije bilo Drostenove sugestije da se ide u zatvaranje škola. Učenici ne samo da su puno propustili, bez obzira na online nastavu, nego su više od dva mjeseca bili praktično osuđeni na boravak u izolaciji kod kuće.

Naravno da njemačka djeca nisu prošla ništa gore od svojih vršnjaka u većini zemalja, ali i dalje ostaje pitanje: Ako se iskusnome znanstveniku uistinu potkrala tako velika greška, koliko smo još pogrešnih savjeta dobivali za vrijeme pandemije?

Ipak, uzme li se u obzir da se većina citiranih znanstvenika ogradila od tvrdnji koje navodi njemački tabloid, može se postaviti i pitanje: Koliko su mediji sudjelovali u kaosu koji je izazvalo proglašenje pandemije koronavirusa?