Mladi Mostarci se loše, brzo i neredovito hrane

Iako se prehrambene navike stječu još u ranom djetinjstvu, doba adolescencije, kada su mladi u srednjim školama je razdoblje kada se oblikuje većina životnih navika, pa tako i onih prehrambenih.

Kao izvannastavnu aktivnost u sklopu Civitasovog projekta, učenici Srednje medicinske škole Sestara milosrdnica Mostar, Leonarda vujević i Antonio Tambić u suradnji s docenticom dr.sc Anitom Jurić i asistenticom spec. nutricionizma Nevenom Ćorić s Agronomskog i tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru su proveli anketu pod nazivom "Ispitivanje prehrambenih navika srednjoškolaca grada Mostara".

Ispitanici su bili mladi dobi od 17 i 18 godina, a to je upravo vrijeme velikih promjena, odrastanja, novih životnih obaveza i skorog prelaska na fakultet i uključivanje u samostalan život. Istraživanjem je obuhvaćeno 480 učenika, a provedeno je anonimnim upitnikom. Rezultati istraživanja nisu poražavajući, ali prostora za napredak ima.

Doručak ili zajutrak ne konzumira 36% ispitanika, 46% ispitanika redovno konzumira zaslađene gazirane i negazirane sokove, 17% ispitanika nikada ne konzumira integralne žitarice dok ih 51% konzumira tek povremeno. Do 3 puta tjedno mliječne proizvode konzumira 30% mladih, što može utjecati na nedostatak kalcija i vitamina D.

Svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju unos 5+ porcija voća i povrća na dan (u količini od 400 g, i 150g zaIeguminoze). Prema ovom ispitivanju, 35% ispitanika ne jede povrće svaki dan, a čak 49% ni voće na dnevnoj bazi što je zabrinjavajuće. Time su lišeni svakodnevnog unosa prehrambenih vlakana, te mikronutrijenata (vitamina i minerala) i povećavaju rizik od razvoja kroničnih nezaraznih bolesti za 20%.

Nutricionistice Jurić i Ćorić naglašavaju i potrebnu raznolikost u konzumaciji povrća s naglaskom na mahunarke te voća. Još jedan podatak se ističe u rezultatima ankete, a to je da 33% ispitanika u svom užem krugu obitelji ima oboljelog od neke kronične nezarazne bolesti (dijabetes, kardiovaskularne bolesti, karcinom).

Ako uzmemo u obzir podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i podatke Zavoda za javno zdravstvo FBiH, vodeći uzrok smrtnosti stanovništva BiH u 2017. godini bile su upravo kronične nezarazne bolesti (kardiovaskularne, cerebrovaskularne, te maligne neoplazme).

Istraživanjem je utvrđena i značajna razlika prema spolu u odnosu na tjelesnu aktivnost, 48% mladih djevojaka ne bavi se redovito tjelesnom aktivnosti. Stoga, upravo im je ovim predavanjem skrenuta pozornost na važnost učestale tjelesne aktivnosti od strane mag. kineziologa Vladimira Pokrajčiča, asistenta na Kineziološkom studiju Sveučilišta u Mostaru.

Ono što je cilj ovog predavanja jeste uputiti prisutne ispitanike, njihove roditelje i nastavnike, o važnosti poboljšanja prehrambenih i životnih navika. Sukladno tome potrebno je uključiti širu zajednicu i provoditi javne zdravstvene programne s ciljem usvajanja zdravijeg načina života.