Vuk više nije "strogo zaštićena vrsta" u Europi

U prosincu je Stalni odbor Bernske konvencije izglasao snižavanje statusa zaštite vuka, prihvativši kontroverzni prijedlog EU-a. Ovaj prijedlog podržala je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon što je vuk 2022. godine usmrtio njezinog ponija.

Vuk ostaje "zaštićena vrsta", ali države članice sada imaju veću fleksibilnost za njegovo odstranjivanje. Poljoprivrednici već dugo traže blaža pravila za odstrel, dok ekološke udruge smatraju da je ovo udar na bioraznolikost bez znanstvene osnove, prenosi Euronews.

Činjenice i brojke

Danas u Europskoj uniji živi više od 20.000 vukova, a njihova se populacija gotovo udvostručila u posljednjih 10 godina. Prošlog stoljeća, ova vrsta gotovo je izumrla zbog lova. No, 1979. godine, Bernska konvencija – prvi međunarodni sporazum o očuvanju divljih vrsta i staništa – proglasila je vuka "strogo zaštićenom vrstom".

Zahvaljujući politikama zaštite, vuk se vratio, što se smatra jednim od najvećih uspjeha Europe u očuvanju divljih vrsta. Ipak, taj uspjeh ima svoju cijenu. Svake godine vukovi u EU-u usmrte najmanje 65.500 domaćih životinja, a države članice izdvajaju gotovo 19 milijuna eura godišnje za odštete. Unatoč tome, preventivne mjere pokazale su rezultate, a u nekim su regijama napadi na stoku smanjeni. Što se tiče ljudi, u Europi nije zabilježen nijedan smrtonosni napad vuka u posljednjih 40 godina.

Francuska – zemlja s najvišim isplatama odšteta

U Francuskoj je vuk potpuno iskorijenjen 1937. godine intenzivnom politikom lova. Prvi primjerci ponovno su se pojavili 1992. godine prirodnom rekolonizacijom iz Italije. Danas u Francuskoj živi više od tisuću vukova.

Eric Vallier, farmer u Regionalnom parku Vercors, preuzeo je farmu od svojih roditelja 1997. godine. Od tada je pretrpio četiri napada vukova i izgubio nekoliko ovaca i svinja.

"Biti farmer danas je težak posao", kaže Eric. "Mnogo je prepreka, radite naporno i za vrlo malo novca. Vuk je samo dodatni teret."

Eric priznaje da je godinama čekao snižavanje statusa zaštite vuka.

"Mogli bismo ograničiti ove napade", kaže Eric. "Oni uzrokuju patnju životinjama. Već 30 godina strahujem od buđenja ujutro i pronalaska mrtvih životinja."

Eric već dugo traži pravo da brani svoju stoku oružjem. U Francuskoj se vukovi mogu odstranjivati, ali svake godine specijalizirano osoblje može odstrijeliti 19% ukupne populacije vukova. Populacija vukova u Francuskoj 2023. godine prvi put se smanjila u gotovo deset godina. Treba li nam manje vukova ili više mjera zaštite?

Odluka bez znastvene osnove

U francuskim Alpama više od polovice farmi koje su dobile državnu financijsku potporu za uvođenje zaštitnih mjera nisu pretrpjele napade.

Za ekološke udruge zaštitne mjere ključ su uspješnog suživota ljudi i vukova.

Oko 300 ekoloških udruga smatra da je Bernska konvencija donijela "političku odluku bez znanstvene osnove". Predsjednica Stalnog odbora Konvencije, Merike Linnamägi, izjavila je kako "davanje većih ovlasti državama može smanjiti društvene sukobe, krivolov i trovanja".

Linnamägi je dodala da je ova odluka donesena na temelju činjenice da se „populacija vukova vrlo stabilno povećala“. Ipak, navodi kako ne zna kako će se broj vukova u Europi sada mijenjati i zaključuje: "Nadam se da države članice neće zloupotrijebiti ovu priliku."

Udruge za dobrobit životinja strahuju da ova odluka otvara vrata za snižavanje statusa zaštite i drugim velikim grabežljivcima. Glavni konzervativni blok u Europskom parlamentu planira razmotriti status smeđeg medvjeda, još jedne ključne vrste za ekološku ravnotežu, ali i potencijalne prijetnje stoci i ljudima.