Neobični božićni običaji: Od koze do skinutih hlača

Vremenom se polako zaboravljaju običaji kojima se stoljećima obilježavao i proslavljao Božić. Tako ćemo sve češće čuti one starije kako govore da nečega što je danas normalno nije bilo u ''njihovo vrijeme'' i kako je puno toga nestalo iz naše tradicije.

S druge strane, diljem svijeta koji proslavlja katolički Božić, bilježe se neobični običaji koje ćemo možda jednom gledati kao nešto svoje.

Tako je portal Adiva prenio izbor Travel Eartha, koji je odabrao 10 najzanimljivijih običaja diljem svijeta a kojima se proslavlja Božić.

Božićna koza u Švedskoj

Švedska božićna koza datira iz 11. stoljeća kada se govorilo da ona prati Svetog Nikolu te da ima moć kontrolirati đavla (poput Krampusa). Do 19. stoljeća koza je postala darivateljica poklona, pa su se ljudi odijevali u koze da bi ih dijelili.

Danas je koza uglavnom božićni ukras koji se može naći na drvcima ili napravljena od slame u gradovima diljem Švedske. Selo Gävle poznato je po svojoj nesretnoj kozi koju su vandali spalili 29 puta otkako je prvi put postavljena 1966. godine.

Zastrašujuće maske u Latviji

Mumeri (ili ulični glumci) se u Latviji maskiraju u životinje ili jezive likove. Zatim idu od kuće do kuće kako bi glazbom i tradicionalnim pjesmama otjerali zle duhove.

Zauzvrat, obitelji im nude hranu i piće. Od mumera se očekuje da ostanu maskirani, a osim što maskama skrivaju lice, mijenjaju i glasove kako ih ne bi prepoznali.

Vještica u Italiji

Dok talijansku djecu posjećuje Djed Mraz (ili Babbo Natale) svake božićne večeri, uoči Sveta tri kralja, odnosno 5. siječnja, poklone im donosi vještica Befana. Prema legendi, Befana je bila vještica koja nije darovala malog Isusa u jaslama. U znak pokajanja sada daruje svu djecu koja za nju pripreme malo vina i hrane.

Sličan lik dio je i ruskog folklora, gdje Babuška (što na ruskom znači starica ili baka), donosi darove djeci prije pravoslavnog Božića.

Skrivanje metli u Norveškoj

Prema norveškom folkloru, vještice i zli duhovi izlaze na Badnjak kako bi činili nestašluke. Stoga obitelji skrivaju svoje metle kako bi ih onemogućili u noćnoj „vožnji“. Ponekad čak pale smrekove cjepanice u kaminu kako bi ih spriječili da siđu niz dimnjak.

Festival divovskih lampiona na Filipinima

Svake subote prije Badnjaka, u gradu San Fernando na Filipinima održava se Ligligan Parul Sampernandu, Festival divovskih lampiona. Nekoliko sela se natječe u izradi najljepšeg i najsloženijeg papirnatog lampiona. Mogu mjeriti do šest metara u promjeru, različitih su oblika te su ukrašeni uzorcima živih boja.

Bacanje cipela u Češkoj

Na Božić u Češkoj neudane žene bacaju cipelu preko ramena prema ulaznim vratima, kao što u našim krajevima mladenke bacaju buket na vjenčanju. Ako cipela padne vrhom prema vratima, udat će se sljedeće godine. Međutim, ako je peta okrenuta prema vratima, morat će još neko vrijeme pričekati.

Muškarac sa spuštenim hlačama u Španjolskoj

U katalonskoj regiji Španjolske, jaslice često imaju doista neobičan dodatak. Poznata kao Caganer, ova se figurica može naći skrivena negdje u kutu, a predstavlja muškarca sa spuštenim hlačama i uhvaćenog u činu defekacije.

Pročitajte još

Neobični božićni običaji diljem svijeta

Iako je njegovo podrijetlo, pa tako i značenje ovog prikaza izgubljeno u vremenu, Caganer se je počeo pojavljivati u 18. stoljeću i često ga se može naći u tradicionalnoj odjeći i šeširima. U današnje vrijeme možete naići na njegove verzije koje predstavljaju slavne osobe.

Paukove mreže u Ukrajini

Najčudnija ukrajinska blagdanska tradicija uključuje paukove mreže. Prema staroj legendi, siromašna udovica i njena djeca pronašli su drvce u svom vrtu, ali nisu imali novaca da ga okite. Međutim, kad su se sljedećeg jutra probudili, drvce je bilo prekriveno paukovom mrežom koja je na jutarnjem svjetlu postala srebrna i zlatna. Tome u čast, Ukrajinci na drvca stavljaju ukrase u obliku paukove mreže te se vjeruje da donose sreću.

Ukrasni kiseli krastavci u Njemačkoj

Božićna drvca mogu se pronaći diljem svijeta, ali u Njemačkoj obitelji imaju neobičan ukras. Na drvcu sakriju ukras u obliku kiselog krastavca kojeg djeca potom traže. Prvo dijete koje bude uspješno u potrazi dobije poseban poklon.

Mladi trolovi na Islandu

Tijekom 13 dana prije Božića, 13 božićnih mladića (jólasveinarnir ili jólasveinar) posjećuju djecu diljem zemlje kako bi im u cipelama ostavili slatkiše ili male darove. Svaki od ovih likova nalik na trolove ima drugačiju osobnost, iako su svi izvorno svi bili šaljivdžije koji su također za zločestu djecu ostavljali trule krumpire.