Vincent Van Gogh se ubio na današnji dan

U Brabantu u Nizozemskoj 30. ožujka 1853. godine rodio se slikar i grafičar Vincent van Gogh, predstavnik cjelokupnog europskog ekspresionizma.

Van Gogh je prethodnik čitavog europskog ekspresionizma po tome, što je strastveno pokušavao izraziti u svojim slikama ono što se ne može izraziti. On je jedan od prvih umjetnika, koji je deformirao prirodni oblik, da bi postigao što jaču i intezivniju izražajnost.

Dok se danas njegove slike po aukcijama prodaju za ogroman novac, a neke od njih su potukle sve rekorde Sotheby’s i Christie’s-a, Van Gogh je za života bio potpuno neshvaćen i nije prodao niti jednu sliku! Dapače smatrali su ga ludim, a njegovo ekspresivno nanošenje boje kistom na platno bilo je doista drugačije od vladajućih kanona slikarstva tog doba.

Ostvario je opus od 850 slika i više od 900 crteža i akvarela, razasutih danas po mnogim galerijama Europe i Amerike. Prve slike vezane su uz želju da nakon kratkog studija teologije ode među rudare i postane njihov propovjednik.

Tako nastaju male slike i gotovo sve u crnom, kao što su tkalci ili interijeri, a svi su likovi sumorni. To je odraz njegove svijesti osjetljive ćudi koja je i u životu često proživljavala krize, pa tako nastaju strastvene slike.

Van Gogh je kazao kako slikarstvom želi izraziti svoj iskreni ljudski osjećaj, a ne težim se svidjeti ovome ili onome.

Početkom 1886. godine odlazi u Pariz gdje otkriva impresioniste Moneta, Sisleya i Pissaroa, no najviše na njega djeluje japanski višeslojni drvorez.

Njegova se paleta radikalno mijenja. Od tada primjenjuje čiste i otvorene boje, a oblike konturira tamnom bojom. U proljeće 1888. godine putuje u Provansu i zadržava se u Arlesu.

Pod južnim suncem pada u kromatski zanos. Njegove su se boje zažarile, zasjale i zablistale kao da je u njima svjetlo samoga sunca. Van Gogh je slikao sve u prirodi, a njegov prijatelj Gauguin na temelju bilježaka. Gauguin je stigao u Arles na poziv Van Gogha kako bi zajedno slikali u prirodi, ali brzo se pokazalo da između njih postoje neuklonjive suprotnosti, pa su se jedne noći i posvađali.

Van Gogh je čak dohvatio i nož želeći ubiti Gauguina, no ubrzo se osvijestio i kaznio sam sebe odrezavši si uho.

U svibnju 1889. Van Gogh odlazi u bolnicu za duševne bolesti i tamo bez prestanka crta i slika. Izdržao je 14 mjeseci.

Dne 29. srpnja 1890. godine u polju kraj puta naslanja se na deblo koje je slikao, hvata revolver i ubija se. Tako razbija svoj rastrojeni tjelesni stroj i zauvijek izmiče svim krizama.