Van Gogh je doživio delirium tremens zbog nagle apstinencije od alkohola

Vincent van Gogh (1853. -1890.), poznati nizozemski slikar, najverojatnije je tijekom života doživio dvije epizode delirium tremensa kada se naglo pokušao odviknuti od alkohola, rezultati su istraživanja nizozemskih stručnjaka.

Vincent van Gogh (1853.-1890.), poznati nizozemski slikar, najvjerojatnije je tijekom života doživio dvije epizode delirium tremensa kad se naglo pokušao odviknuti od alkohola, rezultati su istraživanja nizozemskih stručnjaka.

Van Gogh je poznat i po tome što je tijekom jedne žučne rasprave odrezao svoje lijevo uho, piše BBC. No sam je negirao mogućnost da je to bio "puki nalet umjetničkog ludila" ili živčani slom.

Znanstvenici Sveučilišnog medicinskog centra u Groningenu otkrili su pozadinu njegova mentalnog stanja, istraživši njegovu psihu na temelju više stotina pisama koja je uglavnom slao svojem bratu Theu. Otkrili su da je umjetnik najvjerojatnije doživio dvije epizode delirium tremensa, izazvanog naglom apstinencijom od alkohola, nakon što je odrezao uho.

No s obzirom na to da "pacijent nije živ pa nije mogao osobno odgovarati na pitanja", stručnjaci su istaknuli kako ne mogu sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je njihova pretpostavka točna.

Delirium tremens je najteža komplikacija bolesti alkoholizma i javlja se nakon naglog prestanka konzumiranja alkohola. Nekad je smrtnost od delirium tremensa iznosila čak 35 posto, a danas oko tri posto.

Smatra se da je Van Gogh patio od kombinacije psihijatrijskih poremećaja, najvjerojatnije bipolarnog poremećaja (manično-depresivne psihoze) i poremećaja ličnosti, no tadašnji mu ih liječnici nisu dijagnosticirali.

Nizozemski stručnjaci kažu kako je po novom istraživanju malo vjerojatno da je nizozemski slikar bolovao od shizofrenije, no vjeruju da je bolovao od prikrivene ili "maskirane epilepsije", koja može izazvati anksioznost, deluzije i halucinacije.

U Van Goghovu slučaju, epileptične epizode mogle su uzrokovati oštećenje mozga kao rezultat načina života koji je vodio - zloupotreba alkohola, pothranjenost, loš san i mentalna iscrpljenost, tvrde znanstvenici.

Profesor psihijatrije Willem Nolen, jedan od članova istraživačkog tima, tvrdi da je Van Gogh u svojim pismima možda "umanjivao ili čak uljepšao određene događaje".

- Premda su njegova pisma bila prepuna informacija, moramo imati na umu da ih nije slao liječnicima, već članovima obitelji i rođacima da bi ih obavijestio o svojem stanju. Stoga ovaj naš članak o Van Goghu neće biti posljednji kad je posrijedi njegova bolest - izjavio je Nolen.

Premda se Van Goghova kreativnost ponekad pripisuje njegovim problemima s mentalnim zdravljem, stručnjaci za umjetnost tvrde da su njegova likovna postignuća rezultat njegovih sjajnih vještina na kojima je godinama naporno radio, a zna se i da je rijetko stvarao u psihotičnim razdobljima.

Unatoč unutarnjim previranjima, Van Gogh je bio duboko motiviran da nastavi slikati i svojim jedinim lijekom smatrao je "duboka prijateljstva".

Umro je 29. srpnja 1890., samo dva dana nakon što si je pokušao oduzeti život.

Nova otkrića nizozemskih istraživača objavljena su u časopisu International Journal of Bipolar Disorders.