'Sejseni - Djevojački miraz', tradicijska kultura livanjskog kraja
U Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica – Livno u četvrtak je otvorena etnografska izložba "Sejseni – Djevojački miraz" autora Jele Duvnjak i Ive Dalić, povodom obilježavanja tridesete godišnjice osnutka Muzeja.
Tom prigodom predstavljena je bogata kulturno povijesna baština s kraja 19. i 20. stoljeća koja objedinjuje svadbene običaje s tradicijskim tekstilnim rukotvorstvom.
Pozdravnu riječ posjetiteljima uputila je ravnateljica Muzeja Dražena Džeko koja je istaknula franjevačku zaslugu i doprinos u očuvanju kulturne baštine.
Uloga sejsena
O izložbi je govorila autorica Jela Duvnjak koja je naglasila ulogu sejsena koji su kao dio tradicijske kulture utkani u individualni i kolektivnih identitet naroda na ovom prostoru.
Po njezinim riječima, sam naziv izložben već puno govori za sebe, imajući na umu da riječi sejsen izvorno označava životniju koja prenosi teret, što ujedno otkriva i prvobitni način prevoženja djevojačkoga ruha.
Kovčeg ili sanduk koji je činio opisani teret sinonim je za djevojačko ruho kod većine europskih naroda s kontinuitetom od prapovijesti do sredine 20. stoljeća, rekla je Duvnjak, dodavši da simboli i motivi koji su prisutni na ukrašenim škrinjama kao i njenom sadržaju govore o važnosti žene ističući njezinu ljepotu, mladost koja će kroz ulogu budeće majke sudjelovati u cikličnoj obnovi života.
Promjene položaja žene
Općenito se pojam miraza veže za patrijarhalno društvo koje ženi daje vrijednost ali i slobodu raspolaganja predmetima koje donosi u ruho. Kroz prikazano vrijeme uviđaju se promjene i položaj žene koji se kretao od patrijarhalnog ka modernom društvu i ženskoj emancipaciji, dodala je autorica.
Osim što se izložbom objedinjuju svadbeni uobičaji s umijećem izrade tekstilkinih predmeta, te promjena duševnog položaja žena, izložba je ujedno pokazatelj bogatoga etnografskog fundusna s predmetima iz kraja 19. i 20. stoljeća.
Izložbu je otvorio fra Zdenko Frljić, meštar novaka Franjevačke Provincije Bosne Srebrene ističući povijesne činjenice na oblikovanje tradicijske kulture koji su utjecali na njenu slojevitost i složenost.
Program je vodio Matija Barać, a u glazbenom dijelu nastupili su Ana i Nikola Babić.
