Samostalna izložba Lukše Peke i predstavljanje knjige o Vlahi Bukovcu

U zajedničkoj organizaciji Galerije Aluminij i Studija povijesti umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Mostarci će 7. i 8. travnja uživati u dvjema istinskim likovnim i književnim poslasticama. U četvrtak će, u 19 sati, u Salonu 1 Galerije Aluminij biti otvorena samostalna izložba slika dubrovačkoga majstora Lukše Peke, a dan poslije, u galerijskomu Salonu 2, bit će upriličeno predstavljanje knjige o životu i djelu nenadmašnoga velikana hrvatske i svjetske likovnosti Vlahe Bukovca.

Peko je u Galeriji Aluminij izlagao 2005. godine, izazvavši tada veliko zanimanje javnosti svojom zaokupljenošću otocima i morem. Ovoga puta, pak, vidike širi na nepoznatu zemlju, uokvirujući svoj postav imenom Terra incognita. Kustos izložbe Marin Ivanović u kataloškomu osvrtu zapisuje kako Pekova Nepoznata zemlja, u svojemu latinskomu nazivu, nosi arhaičnost antičkih krnjih pretpostavki o svijetu koje, upravo zbog toga što su neutemeljene, pružaju širok prostor nagađanjima i maštarijama.

''Suvremena je umjetnost gotovo u potpunosti vođena željom za društvenom relevantnošću, nastojeći se baviti aktualnim temama. U tomu hermetičnomu i autoreferentnomu postupku, raste njezino poimanje same sebe kao snažnoga i potrebitoga društvenog korektiva, premda bavljenje socijalnim, gospodarskim, demografskim, političkim i inim pitanjima, može biti potpunim promašajem, ništa više od banalne dosjetke, bez imalo potrebne dubine. Osjeti li se ugroženom od bilo kakove kritike, suvremena umjetnost postaje netrpeljivom prema drugim idejnim potkama i poetikama, prema svim ostalim materijalnim, metjerskim pređama i likovnim tkanjima, u trenutku postane agresivna prema svojoj braći i sestrama, transformirajući se u artes militantes.

Posljednjega joj se desetljeća pokušava suprotstaviti svjetski pokret čiste likovne estetike, povratkom na realizam. Međutim, sama ljepota, u većoj mjeri metafizičko nego fizičko stanje, nikada nije mogla ovladati umovima ljudi koji su napunjeni nemoćnošću borbe sa svakodnevnim. Uvijek se skrivala među misliocima i zanesenjacima, onima koji navodno više osjećaju nego rade. Stoga je sasvim utemeljeno vjerovati kako upravo suvremena, socijalno angažirana umjetnost bolje zastupa običnoga čovjeka, njegove muke i želje. Možda to i jest istina, ali je time uobičajenije bližom i dražom doživljavati verističku, harmoničnu, arhetipsku likovnost, onu koja predstavlja otklon od suočavanja sa stvarnošću, onu koja nas vodi na vrutke tihane i krijepi nam dušu. Tu je pretpostavku nužno imati na umu kada se susrećemo s čistom likovnošću, sa slikom koja je radi Slike, s bojom koja je radi Boje, s idejom koja je radi Čovjeka, a ne radi Ideje.

Pogriješimo li u prosudbi, začas ćemo se naći u poziciji da krivim metrom uzimamo slici mjeru i ponavljamo omiljenu zabludu ''alternativaca'' kako je linearnost aršin, a novo vrijednost'', pronicljiv je Ivanović, koji domeće kako je Peko discipliniranom slikarom čija djela nedvojbeno odražavaju baš tu odliku njegove osobnosti, istodobno mu dajući prostor za odmak od sebe u nepoznatoga sebe, zbog čega je slikar prikladno taj prostor podsvjesnoga i obuhvatio nazivom Nepoznata zemlja.

Izložba, čiji postav potpisuje povjesničarka umjetnosti Barbara Martinović, otvorenom za besplatno razgledanje ostaje do22. travnja, te potom seli zagrebačku Modernu galeriju, u kojoj je otvorenje uglavljeno za 30. travnja.

Inače, Peko je rođen 1941. u Dubrovniku, u kojemu je prve likovne poduke dobio kod slikara Antuna Masle i Koste Strajnića. Godine 1965. diplomirao je na ALU Zagreb, u klasi Otona Postružnika i Đure Tiljka, kada je dobio nagradu ALU za grafiku i prvi put izlagao s dvojicom dubrovačkih Josipa – Škerljem i Trostmannom. Na grafičkoj specijalki ALU Zagreb završio je poslijediplomski studij kod Marijana Detonija 1968. godine. Ostvario je čitav niz samostalnih i skupnih izložbi, dobitnikom je brojnih nagrada i priznanja, a živi i stvara u rodnomu Dubrovniku.

Dan poslije otvorenja Pekove izložbe, također u 19 sati, Salon 2 Galerije Aluminij ugostit će predstavljanje knjige imena Tajni život slikara Vlahe Bukovca, objavljene u povodu 160. obljetnice bardova rođenja. Autorom je ugledni hrvatski povjesničar dr. sc. Tihomir Rajčić (Split, 1966.), koji je uspješno uvezao osebujne biografske Bukovčeve podatke u punokrvni pustolovno-povijesni roman, odnosno ishode ozbiljnoga povijesnog istraživanja odjenuo u pitko književno ruho.

O knjizi će, osim autora, govoriti i povjesničari umjetnosti dr. sc. Antun Karaman i Marin Ivanović, a program otpočinje u 19 sati. Imajući u vidu buran Bukovčev život, ispunjen prekooceanskim putovanjima, maloljetničkim zatvorskim danima, višestrukim suočavanjem sa smrću, ali i dosezanjem svjetske slikarske slave, ljubitelji pisane riječi upoznat će, 8. travnja u Galeriji Aluminij, Bukovca kroz stranice istinskoga pustolovnog non-fiction romana.