Hommage Virgiliju Nevjestiću: Ostavština jednog od najvećih

U sklopu proslave Dana grada Livna u Franjevačkome muzeju i galeriji Gorica -Livno u srijedu je otvorena izložba Hommage Virgiliju Nevjestiću na kojoj je predstavljen dio ostavštine jednog od najistaknutijih grafičara XX. stoljeća s ovih prostora.

Izložba je organizirana u suradnji s obitelji Nevjestić i Kulturno-informacijskim centrom iz Tomislavgrada u povodu desete obljetnice smrti Virgilija Nevjestića, a bit će otvorena do 15. studenog.

O izložbi su govorili ravnateljica Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica-Livno Dražena Džeko i organizatorica izložbe Željka Markov, koja je u svom obraćanju istaknula da je umjetnost beskompromisna i da traži cijelog čovjeka, a po njezinim riječima, ostavština Virgilija Nevjestića svjedoči da se Nevjestić sav predao umjetnosti.

Virgilije Nevjestić, grafičar, slikar i pjesnik, rođen je 1935. godine u selu Kolo pored Tomislavgrada kao osmo dijete u siromašnoj obitelji.

Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (pedagoški odjel) diplomirao je 1963. godine, a nakon toga nastavio je dvogodišnje usavršavanje na Odjelu grafike kod prof. Marijana Detonija.

Godine 1967. sudjelovao je na V. biennalu grafike mladih u Parizu i odabrao taj grad za mjesto u kojemu će djelovati sljedećih 40 godina.

Nakon prve samostalne izložbe u pariškoj galeriji La Hune 1972. godine proglašen je najboljim grafičarom Pariza. Iste godine nastala je velika grafička mapa Journaldu Vagabond, svojevrstan dnevnik koji sadrži po jednu grafiku za svaki dan protekle godine.

U Francuskom institutu za restauraciju umjetničkih djela (IFROA) Nevjestić se zaposlio 1978. godine kao profesor anatomije i perspektive, a ubrzo je postao voditelj instituta. Kasnije je vodio i posebnu ljetnu školu restauracije fresaka u Saint-Savin sur Gartempe.

Vrhunac karijere ostvario je 1982. godine, kada je postao prvim hrvatskim slikarom koji samostalno izlaže u Beaubourgu(Itinéraire d’ungraveur).

Na poziv Muzeja La Fontaine, u povodu 366. obljetnice rođenja La Fontainea, 1987. godine samostalno je izlagao bibliografsko izdanje Fables de Jean de LaFontaine u galeriji La Chancellerie. Iste godine utemeljio je L’académieVirgile na kojoj obrazuje generacije mladih grafičara, slikara i restauratora.

U listopadu 1993. četvrti i posljednji put samostalno je izlagao u La Hune, nakon čega ga francuska kritika svrstava u sam vrh pariške i europske grafičke umjetnosti.

Potkraj 1998. godine priređena mu je retrospektivna izložba u Galeriji Klovićevi dvori. Tom prigodom tiskana je i velika monografija autorice Biserke Rauter Plančić.

Virgilije Nevjestić umro je 25. kolovoza 2009. u Parizu. Iako je taj grad odabrao kao mjesto življenja, prema njegovoj želji, cjelokupna ostavština vraćena je u domovinu. Godine 2011. Franjevačka galerija u Tomislavgradu otvorila je Galeriju Virgilija Nevjestića sa stalnim izložbenim postavom koji predstavlja hommage tom velikom umjetniku.