Na današnji dan preminuo je jedan od najpoznatijih svjetskih slikara

Francuski slikar Claude Monet, jedan od glavnih i najdosljednijih predstavnika impresionizma, umro je na današnji dan, 5. prosinca 1926. u Givernyju.

Rođen je u Parizu 14. studenog 1840. godine, a u svojoj petoj godini s obitelji seli iz Pariza u Le Havre gdje je i naučio slikati. Slikao je portrete svoje obitelji i lokalnih prizora te portrete stanovnika La Havrea. Kao mladić, Monet je susreo Eugenea Boudina (1824. – 1898.).

Boudin je slikao na otvorenom i nagovarao Moneta da čini to isto. Monet je uživao u tom iskustvu i shvatio da želi biti umjetnik. Godine 1859. otišao je studirati u Pariz gdje se susreo s Camilleom Pissaroom (1830. – 1903.) i ostalim umjetnicima s kojima se sprijateljio.

U Parizu je studirao na Académie Suisse, potom u atelijeru Ch. Gleyrea, gdje je upoznao A. Renoira, A. Sisleyja i F. J. Bazillea (slikare s kojima je činio jezgru impresionističke skupine).

Isprva je bio pod utjecajem É. Maneta i G. Courbeta, osobito u komponiranju figura u prirodi (Doručak u prirodi, 1865; Žene u vrtu, 1866), potom W. Turnera i J. Constablea, od kojih je preuzeo uporabu boje i svjetlosti.

Monet je u početku slikao figuralne slike (krajobraze s 2 do 3 lika), a kasnije i prave krajobraze. Znao je isti motiv slikati više puta, čineći cijele serije, primjerice "Pročelja Rouenske katedrale".

Napustio je slikanje klasične figuralne kompozicije; efektima svjetlosti nastojao je ostvariti vizualnu senzaciju trenutka, što ga je dovelo do posve slobodne interpretacije viđenoga svijeta kao vlastita subjektivnog doživljaja.

Skupina slikara kojima je pripadao i Monet nastupila je 1874. u Parizu na zajedničkoj izložbi, na kojoj je po njegovoj slici Impresija, izlazak sunca (Impression, soleil levant, 1872) smjer dobio ime impresionizam.

Želeći ostvariti mijene u svjetlosti i brze promjene dojmova u ozračju, pojedine je motive (morske krajolike, obale rijeke Seine i gradske prizore) zahvaćao i po nekoliko puta u različito doba dana. Izradio je cikluse slika mostova i jedrilica kraj Argenteuila, vrtova, željezničke postaje Saint-Lazare u Parizu, stogova sijena i pročelja katedrale u Rouenu.

Radio je povremeno i u Londonu, Veneciji, Nizozemskoj i Norveškoj (motivi iz Londona, venecijanske lagune). U potonjim radovima, slikajući ciklus velikih panoa Lopoči, nastojao je dati simfoniju tonova, vode, neba i zemlje, ali nije postigao više od dekoracije.

Godine 1883. Monet je preselio u Giverny na sjeverozapadu Francuske. Oko svoje kuće uredio je prekrasan vrt i izgradio ribnjak u koji je posadio lopoče. Sljedećih 25 godina taj vrt bio je njegova omiljena slikarska tema i ribnjak s lopočima uvijek je iznova slikao.

Bio je očaran bojama tih cvjetova, svjetlosnim efektima na njegovu lišću i odrazima u vodi ribnjaka. Mnoge slike lopoča bile su goleme pa je Monet izgradio specijalni atelje u kojemu je radio.

Snažno je utjecao na naraštaje francuskih slikara i sveukupan razvoj moderne likovne umjetnosti.