Na današnji dan objavljena pjesma Antuna Mihanovića "Horvatska domovina"

Horvatska domovina, pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, dala je riječi za hrvatsku državnu himnu "Lijepa naša domovino". Za himnu su uzeta prva i druga, te posljednja i pretposljednja kitica.

Pjesma je prvi put objavljena u "Danici" br. 10, 14. ožujka 1835. godine. Postoji i prijevod na ruski jezik, kojeg je napravio Maksim Gorki.

Mihanović je pjesmu napisao u Rijeci u staroj guvernerovoj palači.

Dvanaest godina kasnije, 1848. godine, jedan kadet graničarske pješačke pukovnije broj 10 u Glini po imenu Josip Runjanin uglazbio je četiri kitice i postao autorom jedne od najpopularnijih tadašnjih popijevki.

Prvi zapis izvornog napjeva notama je zabilježio 1861. godine pjevački pedagog Vatroslav Lichtenegger koji je ujedno priredio i skladbu za muški četveropjev što je godinu dana kasnije objavljeno u „Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora“ Narodnoga zemaljskoga glazbenoga zavoda u Zagrebu.

Popijevka se pod nazivom „Lijepa naša domovino“ prvi put spominje tek 1864. godine, a krajem stoljeća taj je naslov u potpunosti zamijenio originalni naziv pjesme Antuna Mihanovića „Horvatska domovina“.

Tijekom 19. stoljeća „Lijepa naša“ pjevala se u svečanim prilikama kao jedna od mnogih narodnih himni, a prvi je put kao hrvatska himna izvedena prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu 1891. godine.

Savez hrvatskih pjevačkih društava 1907. godine obratio se ondašnjem Hrvatskom saboru s inicijativom da se „Lijepa naša“ ozakoni kao državna himna. Iako ta inicijativa nije postigla uspjeh, „Lijepa naša“ je postala neslužbena hrvatska himna koja se izvodila u svečanim prilikama prije, između, ali i nakon dva svjetska rata.

Službeni status "Lijepa naša" dobila je 29. veljače 1972. godine ustavnim amandmanom prema kojem je proglašena službenom himnom Socijalističke Republike Hrvatske.

Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. godine pjesma je dobila status himne samostalne Hrvatske, a njezin tekst i notni zapis utvrđeni su zakonom.