Muzej u Mostaru koji je za pet godina promijenio kulturnu sliku Hercegovine
Muzej moderne umjetnosti u Mostaru u pet godina djelovanja ostvario je zapažene rezultate te se afirmirao kao jedna od najvažnijih kulturnih institucija Mostara i Hercegovine.
Tijekom tog razdoblja Muzej je priredio više od 20 domaćih i međunarodnih izložbi, uključujući retrospektivne i tematske skupne postave, koje je posjetilo oko 20.000 posjetitelja. Uz to, sudjelovao je u organizaciji više od 50 drugih kulturnih i edukativnih programa.
Ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru Marin Ivanović u razgovoru za Fenu istaknuo je kako je Muzej u relativno kratkom vremenu prošao iznimno sadržajan razvojni put.
Rekao je da je Muzej stvorio zbirku od više od 400 umjetnina, okupio brojne umjetnike, izgradio publiku te organizirao niz velikih retrospektivnih i studijskih tematskih izložbi umjetnika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i velike skupne izložbe. Kao najznačajniji događaj izdvojio je sudjelovanje na Venecijanskom bijenalu s projektom Mjera mora, koji je predstavljao paviljon Bosne i Hercegovine.
Uz izložbenu djelatnost, Muzej moderne umjetnosti razvio je i niz izdavačkih projekata, uključujući knjige, pjesničko-grafičke mape te vrlo aktivan pedagoški program. U sklopu Muzeja djeluje i istraživački centar sa specijaliziranom knjižnicom koja broji više od dvije tisuće naslova, kao i likovni arhiv te niz drugih aktivnosti koje su realizirane tijekom proteklih pet godina.
Posebna pozornost posvećuje se popratnim programima uz izložbe, poput predavanja, stručnih kustoskih vodstava i razgovora s umjetnicima, čime se posjetiteljima omogućuje dublje razumijevanje umjetničkih radova izvan samog čina otvorenja.
Ivanović je naglasio kako Muzej redovito produžuje trajanje izložbi na dva mjeseca, što omogućuje bolju dostupnost publici i organiziranim posjetima, posebice školskim grupama.
Dodao je da Muzej u produkciji izložbi slijedi europske standarde te se po razini organizacije ističe kao jedinstven koncept u Hercegovini i šire, iako djeluje s relativno malim brojem zaposlenih. Glavni financijer i oslonac svih programa je Sveučilište u Mostaru.
Govoreći o likovnoj publici u Mostaru, Ivanović je istaknuo kako postoji izražen interes za kvalitetne likovne programe, ali i potreba za jačanjem likovne kulture kroz obrazovni sustav. Upravo zato Muzej snažno inzistira na dječjim radionicama i pedagoškim programima kako bi se stvarala buduća publika.
Najavljujući planove za 2026. godinu, Ivanović je najavio veliku izložbu Antuna Borisa Švaljeka, dugogodišnjeg profesora na Akademiji likovnih umjetnosti, koji će se mostarskoj publici predstaviti s oko 200 radova nastalih u razdoblju od 1970. do 2000. godine.
Dugoročni planovi uključuju završetak dokumentarnih filmova o umjetnicima, nastavak edicije grafičko-pjesničkih mapa, organizaciju Mostarskih dana grafike te daljnje jačanje pedagoških aktivnosti.
Na kraju je poručio kako je sudjelovanje na Venecijanskom bijenalu pokazalo da Muzej moderne umjetnosti u Mostaru ima kapacitet za realizaciju velikih i zahtjevnih međunarodnih projekata, uz istodobnu odgovornost prema lokalnoj zajednici i umjetnicima koji u njoj djeluju.
