Mostarsko proljeće donosi izložbu posvećenu hercegovačkim umjetnicima

Izložba ''Hercegovina'', koja donosi odabrane umjetnine iz fundusa Galerije kraljice Katarine Kosače, bit će otvorena u utorak, 26. svibnja, u 19 sati u Mostaru, u sklopu Mostarskoga proljeća 2026. – XXVIII. Dana Matice hrvatske.

Riječ je o likovnom ciklusu kojim će biti predstavljena djela umjetnika koji su obilježili hercegovačku likovnu scenu, od Karla Affana de Rivere, Lazara Drljače i Marina Topića, preko fotografa Ćirila Ćire Raiča, do Krešimira Ledića i drugih autora.

Voditelj izložbenoga programa Galerije je Dalibor Nikolić, dok izložbu uređuje Dragan Marijanović.

Zavičaj kao tema

Marijanović je istaknuo kako fundus Galerije kraljice Katarine i nekadašnje Galerije Aluminij čuva iznimnu likovnu priču koju su stvarale generacije hercegovačkih umjetnika.

"Svake godine za Mostarsko proljeće – Dane Matice hrvatske s radošću zavirimo u trezor kulturnog blaga i tematski biramo cikluse. Ove godine jednostavno smo ga nazvali – Hercegovina", naveo je Marijanović.

Pojasnio je kako je naziv izložbe odabran kako bi se naglasila zavičajnost umjetnika čija će djela biti predstavljena mostarskoj publici.

"Jer smo htjeli naglasiti zavičajnost umjetnika koje ćemo predstaviti na ovoj izložbi; neki od njih slikali su motive vrlo blizu svoga mjesta rođenja ili boravišta. Uključivo s Karlom Affanom de Riverom koji je, premda doselio iz drugih svjetova, oslikao Hercegovinu kao da su ga ovaj kamen, voda i bura baš ovdje porodili", zapisao je Marijanović.

Među autorima čija su djela dio ovoga ciklusa su i Mirko Kujačić, Mišel Stojanović, Milivoj Uzelac, Meho Sefić i Ernesto Markota.

Umjetnički slijed

Marijanović je naveo kako je riječ o dijelu naraštajnoga slijeda koji je hercegovačku likovnu umjetnost uzdigao na razinu dostojnu znatno većih prostora i kultura.

"Dakako, i druge zemlje i regije jednako su zavičajne, ali Hercegovina – naš je zavičaj, te nas, razumski, zanima sve što se dalo i još dade vezati uz njezino ime i njezine posebnosti i sve one ljudske aktivnosti kojima su emotivno ovječene njezine dragosti", istaknuo je.

Dodao je kako dolaze novi umjetnici koji ne dopuštaju prekidanje toga jedinstvenog slijeda, zbog čega će Galerija i ubuduće pratiti i predstavljati tu likovnu povijest.

"Ova kolekcija jedinstvena je povijest i moramo je čuvati jer inače ne bi ni bila povijest", napisao je Marijanović.

Naglasio je kako su slikari Hercegovine tijekom prošlog stoljeća, a nastavljaju i danas, ostavljali svoje emotivne zavičajne pečate prostoru koji ih je autorski usmjerio.

Pejzaži i sjećanja

Prema njegovim riječima, iako su tematski aspekti njihovih radova raznovrsni i izvedeni različitim tehnikama i formama, gotovo svi su se u nekoj fazi stvaranja nastojali zavičajno identificirati.

"One su poput metaforičnoga i prvog otvaranja očiju po dolasku na svijet jer to i jesu oni prizori – pejzaži, predjeli, kuće ili mostovi pa i sama božanstva, koje će umjetnici kroz vrijeme odrastanja i autorskog dozrijevanja podijeliti s očima koje će gledati i deskripcijski doživljavati, kao da žele kazati: ''To što vidiš – jesam ja''", naveo je Marijanović.

U tekstu uz izložbu upozorio je i kako se pejzaži s vremenom mijenjaju te postaju posljedicom destrukcije, ne samo vremenske nego i moralne korozije, zbog čega slikani prizori sve više dobivaju artefaktnu vrijednost.

"Jer mnoge je od njih prekrila šikara, stare kuće trunu, nestaju drvoredi, vode su zauzdane i vidici zarobljeni solarnim ili vjetroelektranama, zarasli su putovi do pozicija na kojima su umjetnici postavljali štafelaje i kolorizirali, a neki i fotografski radili ova svoja zavičajna upamćenja", zapisao je.

Marijanović je zaključio kako sve što se vidi unutar tih okvira mora otvoriti pitanje jesmo li i sami dio uporne egzekucije vlastitih zavičaja.

Izložba, koju Mostarsko proljeće organizira u suradnji s Galerijom kraljice Katarine Kosače, moći će se pogledati do 8. lipnja.