Louvre u Abu Dabiju, muzej s porukom promicanja tolerancije među narodima

Deset godina nakon lansiranja projekta prvi univerzalni muzej u arapskom svijetu, Louvre Abu Dabi svečano je otvoren u srijedu i donosi u pustinju vrhunska umjetnička djela s temeljnom porukom promicanja tolerancije među kulturama i narodima.

Arhitekt Jean Nouvel projektirao je muzej koji službeno otvaraju francuski predsjednik Emmanuel Macron i prijestolonasljednik Mohammed bin Zayed Al-Nahyan u nazočnosti mnogih svjetskih čelnika među kojima je marokanski kralj Mohamed VI, piše Hina.

Muzej sagrađen na otoku Saadijat otvara se za posjetitelje u subotu uz popratne svečanosti koje će potrajati do 14. studenoga.

Mohamed al-Mubarak, predsjednik Ustanove za kulturu i turizam u Abu Dabiju predviđa da će 5000 posjetitelja obići muzej koji on vidi kao simbol ''tolerantne nacije''.

U projektiranju građevine s ukupno 55 bijelih zgrada, arhitekt se nadahnuo arapskim medinama. Posjetitelji će moći tumarati šetalištem nad morem, pod kupolom 180 metara promjera koju čini 7850 metalnih zvijezda, a kroz njih prodiru sunčeve zrake koju Nouvel naziva “svjetlosnom kišom” te priznaje da se nadahnuo arapskim nasadima palma i tržnicama. Pod kupolom umjetnička djela iz cijelog svijeta vise u četverouglastim zgradama koje su međusobno povezane kao suk (arapska tržnica).

Kozmopolitski pristup muzeja tolerancije

Muzej je zamišljen “kao otvaranje prema drugima”, kako bi se “razumjela različitost” u “multipolarnu svijetu”, kaže Jean-Luc Martinez, predsjednik pariškog Louvrea.

To je “univerzalna metafora kroskulturnog dijaloga”, kaže direktor Manuel Rabate i objašnjava da taj muzej nije puki izvoz zapadne kulture na Bliski istok, već je most među kulturama.

Nenalik drugim muzejima koji obilazak organiziraju prema stilovima ili civilizacijama, pustinjski Louvre u prvi plan stavlja univerzalne teme i ono što je kulturama zajedničko, od prapovijesti do današnjice.

Izlošci su grupirani prema onome što im je zajedničko. U istoj prostoriji stoje grčki kipovi uz kolosalne egipatske skulpture. Antički vrč iz Turske izložen je uz vrč iz Kine i posudu za vodu iz Indije.

Posebnu pozornost privlači židovska sveta knjiga Tora izložena uz muslimanski Kuran i kršćansku Bibliju.

Louvre Abu Dabi želi naglasiti ono što je kulturama zajedničko i predstavlja čovječanstvo kao proizvod brojnih utjecaja. Arapska kultura tu je dio svjetske kulture i takav kozmopolitski pristup želi prikazati arapski svijet kao onaj koji, unatoč autoritarnoj vladavini, zastupa toleranciju i protivi se radikalnim idejama.

Međutim, razlike u stajalištima između Francuske i Ujedinjenih Arapskih Emirata pojavile su se kao izazovi u realizaciji muzeja, priznaje direktor pariškog Louvrea.

“Louvre Abu Dabi krenuo je od nule i u 10 godina morali smo premostiti brojne zapreke”, rekao je Jean-Luc Martinez.

Diplomatske nesuglasice, privremena obustava financiranja, neki su od razloga zbog kojih je otvorenje kasnilo, piše njemačka agencija dpa.

Van Gogh i Leonardo u pustinji

Problem je bila i strategija da se petrodolarima iz emirata financira sve što kupac poželi, zbog čega je bilo otpora u samoj Francuskoj, pa je tako bivša ravnateljica muzeja Orsay Francoise Cachin svojedobno pokrenula peticiju protiv projekta iz etičkih razloga, protiv “merkantilizacije”, “trgovanja imenom”.

Novac je ipak bio odlučujući čimbenik i Francuska je izvukla velike svote zahvaljujući svojoj svjetskoj reputaciji. Abu Dabi je platio milijardu eura za francusku ekspertizu, zatim za korištenje imena “Louvre” na koji će muzej imati pravo 30 godina te za 300 djela na posudbu svake godine iz različitih pariških muzeja.

Osim iz Louvrea, izlošci će stizati iz Muzeja Orsay (impresionizam), Muzeja Rodin i Centra Georges Pompidou. Zahvaljujući tom projektu, djela Vincenta Van Gogha moći će se vidjeti u pustinji kao i Leonarda Da Vincija, a zvijezda muzeja je portret Lucrezije Crivelli, poznat kao “La Bella Ferroniere”.

Louvre je prvi u nizu

Nouvel smatra da je Louvre Abu Dabi njegovo osobno remekdjelo, iako je nesklon tome da će zgradu svake godine obići milijun posjetitelja i da će postati zaštitni znak zemlje.

Za veliko otvorenje postavljena su velika svjetla oko kupole što arhitekta podsjeća na rođendansku toru.

“Nakon tri dana bit će uklonjena i tako će biti znatno bolje, vjerujte mi”, rekao je.

Louvre Abu Dabi prvi je od tri muzeja koji će krasiti Saadijat. Projekt muzeja Guggenheim povjeren je arhitektu u Franku Gehryju, a Norman Foster zadužen je za Nacionalni muzej Zayed.

S realizacijom Guggenheima također se kasnilo, a projekt je morao biti revidiran kako bi se snizila njegova cijena nakon pada cijena nafte.