Kakva se priča skriva iza kultne fotografije "Ručak na vrhu nebodera"?

Jedna od najpopularnijih fotografija 20. stoljeća snimljena je na današnji dan 20. rujna 1932. godine.

Snimljena je tijekom gradnje Rockefeller centra na Manhattanu u New Yorku. Ako se pozornije zagledate u pozadini ćete vidjeti i brojne druge zgrade, kao i Central Park.

Na slici koja je bila dio reklamne kampanje izgradnje novog nebodera vidi se 11 radnika koji ležerno ručaju, razgovaraju i puše, sve to na šezdeset i devetom katu buduće zgrade.

Radnici su najvećim dijelom bili imigranti koji su se već navikli na velike visine, pa im je ovo bilo potpuno normalno. Među imigrantima bilo je tada najviše Iraca, Talijana, uz prisutno domorodačko američko stanovništvo. 

Nepoznati snimatelj

Fotografija je prvi put objavljena u glavnoj njujorškoj publikaciji tog vremena New York Herald Tribune, 2. listopada 1932. No, i danas je nepoznanica tko je točno snimio ovu fantastičnu fotku.

Nekoliko je kandidata u igri. Dakle, mogući snimatelji su prema arhivu Rockfellerovog centra: Charles Ebbets, Thomas Kelley i William Leftwich. Posljednja dvojica su zabilježena kao oni koji su tog dana bili na neboderu dok Ebbetsova obitelj tvrdi prema nasljeđenim snimkama da je on tvorac ove fotografije.

Arhivisti Rockfellerovog centra smatraju da je Ebbets mogao biti tog dana na vrhu nebodera, a da nije bio upisan. No, isto tako ne odbacuju niti ovu dvojicu fotografa kao onih koji su možda snimili ovu ikoničnu fotografiju.

Sva su trojica imala petlju za snimanje na velikim visinama i to u vrlo neobičnim pozicijama, što je zahtjevalo ne samo hrabrost već i vještinu. Uz to treba naglasiti da su često imali staklene negative, što je iziskivalo još veću pozornost.

Negativ ove fotografije je slomljen, ali je slomljen nekoliko desetljeća kasnije. 

Jednom viđena - nikad zaboravljena

Glede imena muškaraca koji su na ovoj fotografiji samo je nekoliko osoba točno identificirano. Za veći dio njih postoje tvrdnje da su prepoznati kao nečiji rođaci.

Projekt je imao ozbiljan utjecaj na ekonomiju jer je u vrijeme Velike depresije zapošljavao 250.000 radnika. U cijeloj priči oko zapošljavanja postojao je i 'problemčić'.

To je činjenica da su radnici morali biti otporni na visine kako bi ovdje uopće radili, i ujedno spremni za dobru plaću stalno "nositi glavu u torbi". Isto tako, ovo niste mogli fotkati ako niste bili otporni na velike visine.

Specifičnost ove popularne fotografije je u tome što kada ju jednom vidite, nikada ju ne zaboravljate. (Izvor teksta: Povijest.hr)