Izložba pod nazivom Košuta gonjena, Hommage Anti Kajiniću, posvećena umjetniku čiji je opus nadilazio granice likovne forme, bit će otvorena od 9. listopada do 3. studenog u Franjevačkom muzeju i galeriji u Širokom brijegu.
Anto Kajinić bio je slikar, pedagog, kulturni djelatnik i esejist koji je svojim djelovanjem ostavio dubok trag u likovnom i kulturnom prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Njegova umjetnost i tekstovi ostaju svjedočanstvo stvaralačkog procesa, ali i filozofskog poimanja umjetnosti kao poziva i životne zadaće.
U suvremenim teorijama umjetnosti naglašava se nužnost inovacije i pluralizma, no Kajinićev opus ostaje primjer dosljednosti, vjernosti jednoj matrici. Njegova umjetnička praksa označena je kao stvaranje "umjetnika jedne slike", pri čemu se svako djelo nadovezuje na prethodno, donoseći postupno zgušnjavanje značenja i kontinuitet oblikovan kao geneza.
Na izložbi se mogu vidjeti i radovi bez naslova, deset bijelih, jedna crna te 88 crteža rađenih crnom keramičkom olovkom na bijelom papiru. Ti ogoljeni i "nijemi" radovi, lišeni bilo kakvih natpisa, predstavljaju prostor introspektivnog dijaloga. Promatraču je prepušteno da sam stvori značenje i doživi oblik, teksturu i ton u njihovoj najintimnijoj pojavnosti. Minimalistički oblici i praznine postaju sredstvo kontemplacije, mjesto susreta tišine i refleksije.
Posebno mjesto zauzima Kajinićeva gotovo prazna limenka bijele boje i njegov istrošeni kist. Oni simboliziraju kraj njegova stvaralačkog puta, trenutak kada umjetnik više neće posegnuti za kistom. Ipak, i u toj tišini limenka i kist ostaju svjedoci njegova rada i trajanja umjetničkog duha. Bijela boja, kojoj je bio vjeran tijekom čitavog stvaralačkog života, stoji ovdje kao znak završetka, ali i početka novog prostora, sjećanja i kontemplacije.
Anto Kajinić (1953. – 2023.) rođen je u Modriči, a Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu. Bio je član Udruženja likovnih umjetnika BiH i Hrvatskog društva likovnih umjetnika, kao i osnivač slikarske grupe KaMmeN. Obnašao je brojne kulturne i pedagoške dužnosti te bio profesor i dekan na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. Imao je 70 samostalnih i više od 300 skupnih izložaba, a njegovo djelo ostaje zabilježeno u povijesti suvremene umjetnosti.
