Izložba "Chroatorum Bellatores": Ratnici ranosrednjovjekovne Hrvatske oživljeni kroz povijest

Utemeljenje i održavanje državnosti i identiteta u prošlosti, kao i danas, možda je najčešće vezano upravo za ratovanje. Tako bi ratnici igrali važnu, možda i odlučujuću ulogu u utemeljenju hrvatske države u srednjem vijeku, a potom i hrvatskog identiteta uopće.

Njihovi su arheološki tragovi zaista brojni, a uz to intrigantni i atraktivni jer često uz funkcionalnu zadaću imaju i onu estetsku, dosežući čak i do umjetničkih vrijednosti. Njihove osobne vrijednosti, pretočene u funkcionalne predmete poput mačeva, ostruga ili natpisa na kamenu ukrašenim pleternom ornamentikom, počesto su čin komuniciranja njihove uloge u tadašnjem društvu.

Kodove te komunikacije danas pokušavaju presresti i dešifrirati brojni stručnjaci, priređujući određene teorije o pojedincima, društvima i ambijentu toga doba.

1100. godina od osnutka Hrvatskog kraljevstva

Neke od tih pojedinaca, isječak društva i ponešto ambijenta ranosrednjovjekovne Hrvatske, donosimo izložbom Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku. Izložba je priređena 2023. godine povodom 130 godina od osnutka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika – Split. Izložba je potom adaptirana za gostovanja, a njezino putovanje, u sklopu obljetnice 1100. godine od osnutka Hrvatskog Kraljevstva, započinje u Franjevačkom muzeju Tomislavgrad. Otvorenje je zakazano za Noć muzeja, 31. siječnja 2025. godine u 19 sati.

Ratnik - pripadnik društvene elite

Predmeti koje izlažemo pronađeni su ponajviše u grobovima, ali i u sklopu crkava, utvrđenja pa čak i u rijekama. Većinom se radi o vojnoj ili pak statusno-vojnoj opremi pojedinaca, ali i dijelovima crkvenog namještaja na kojima se takvi pojedinci bilježe imenom ili likom.

Od te opreme možemo izdvojiti mačeve, kao jedne od najcjenjenijih vrsta naoružanja, koji uz funkcionalnu, tj. ratničku, imaju i onu simboličku ulogu jer ukazuju na svoga vlasnika kao na zaslužnu i sposobnu ličnost.

Visokom društvenom sloju mogle bi pripadati i ostruge - jahaća oprema koja se vezivala za stopalo i gležanj, a služila je za upravljanje konja pri jahanju. Brojni nalazi ostruga svjedoče o tome da se srednjovjekovna vojska umnogome oslanjala na konjicu, a dobar konj vrijedio je zaista mnogo, kao jedno imanje.

Kada se tome pridoda i ostala jahaća oprema, poput čizama, sedla, uzda i sl., pa onda i naoružanje, osnažuje se pretpostavka da je ratnik u većini slučajeva pripadnik društvene elite, odnosno vladajućeg sloja, kako će se to iskristalizirati u povijesnim izvorima 11. st.

Oni nas navode da se društvo dijeli na tri klase – one koji mole (oratores), one koji rade (laboratores) te one koji ratuju – bellatores.

Naravno, postoji i dio stanovništva koji pripada "radnoj klasi" te koji po potrebi postaju ratnicima, vjerojatno s obzirom na to koliko je neka opasnost neposredna i zahtjevna. Tijekom samoga rata, oni mogu vršiti i pješačku, mornaričku ali i logističku potporu. Takvi su ratnici i najmanje poznati jer se nisu društveno isticali.

"Obični ljudi"

Ipak, u posljednje vrijeme gotovo neizostavan alat u arheološkim istraživanjima postale su antropološke analize koje nam mogu sugerirati da je netko od "običnih" ljudi sudjelovao u bitkama.

Takva nam je analiza poslužila i prilikom izrade ove izložbe, odvevši nas još i dalje od same detekcije ratnika – u rekonstrukciju njegovog fizičkog izgleda.

Osim rekonstrukcije fizičkoga izgleda jednog od ratnika iz toga doba, izložba sadrži i brojne rekonstrukcije oružja i vojne opreme, odjeće, obuće te mnogo vizualnog i audiovizualnog sadržaja koji bi trebao posjetiteljima približiti temu i ambijent vremena, pomoći u shvaćanju predmeta te ponuditi geografski kontekst. Tako će izložba sadržavati i brojne ilustracije, fotografije, igrano-dokumentarni film te interaktivne karte.