FOTO | Velikani hercegovačke likovne scene predstavljeni na izložbi "Hercegovina"

"Kad smo počeli gledati radove, shvatili smo kako Hercegovina ne mora biti radni naziv, nego stvarni naziv, jer to u biti jest Hercegovina", kazao je Dragan Marijanović, voditelj likovnih programa u Matici hrvatskoj i urednik izložbe "Hercegovina", otvorene u Mostaru u sklopu Mostarskoga proljeća 2026. – XXVIII. dana Matice hrvatske.

Izložba donosi odabrane umjetnine iz fundusa Galerije kraljice Katarine Kosače i predstavlja djela autora koji su obilježili hercegovačku likovnu scenu, među kojima su Karlo Affan de Rivera, Lazar Drljača, Marin Topić, Ćiril Ćiro Raič, Krešimir Ledić i drugi umjetnici.

Hercegovina kao motiv

Marijanović je istaknuo kako je riječ o šestoj izložbi u ciklusu likovnog programa organiziranog u sklopu XXVIII. dana Matice hrvatske u Mostarskom proljeću.

"Ovo je šesta po redu izložba u ciklusu likovnog programa koji je organiziran u sklopu XXVIII. Dana Matice hrvatske u Mostarskom proljeću. Radimo je u organizaciji s Galerijom kraljice Katarine Kosače. Imao sam tešku obvezu izvući iz fundusa ono što bi ljude zanimalo i ono što do sada nismo izlagali. Onda nam se ideja sama nametnula, uzeli smo radni naziv Hercegovina. Kad smo počeli gledati radove, shvatili smo kako to ne mora biti radni naziv, nego stvarni naziv, jer to u biti jest Hercegovina", kazao je Marijanović.

Prema njegovim riječima, fundus Galerije kraljice Katarine i nekadašnje Galerije Aluminij čuva iznimnu likovnu priču koju su stvarale generacije hercegovačkih umjetnika.

"Svake godine za Mostarsko proljeće – Dane Matice hrvatske s radošću zavirimo u trezor kulturnog blaga i tematski biramo cikluse. Ove godine jednostavno smo ga nazvali – Hercegovina", naveo je Marijanović u tekstu uz izložbu.

Pojasnio je kako je naziv izložbe odabran kako bi se naglasila zavičajnost umjetnika čija su djela predstavljena mostarskoj publici.

"Jer smo htjeli naglasiti zavičajnost umjetnika koje ćemo predstaviti na ovoj izložbi; neki od njih slikali su motive vrlo blizu svoga mjesta rođenja ili boravišta. Uključivo s Karlom Affanom de Riverom koji je, premda doselio iz drugih svjetova, oslikao Hercegovinu kao da su ga ovaj kamen, voda i bura baš ovdje porodili", zapisao je Marijanović.

Slikari koji su stvarali u Hercegovini

Marijanović je na otvorenju istaknuo kako izložba okuplja desetak istaknutih autora koji su živjeli i stvarali u Mostaru i Hercegovini.

"Ovdje se radi o desetak eminentnih, može se reći slavnih slikara klasika koji su živjeli i stvarali u Mostaru i Hercegovini. Dvojica su aktivna i danas, ali ipak smo ih uvrstili u ovu izložbu jer imaju snažnu emotivnu notu pejzažiranja Hercegovine. U svakom slučaju, imati na jednom mjestu Krešimira Ledića, Jusufa Nikšića, Lazara Drljaču, Dadu Miladina, Karla Affana de Riveru, Marina Topića, Ernesta Markotu velika je stvar i nadam se kako će se izložba ljudima svidjeti", kazao je Marijanović.

Među autorima čija su djela dio ovoga ciklusa su i Mirko Kujačić, Mišel Stojanović, Milivoj Uzelac, Meho Sefić i Ernesto Markota.

Marijanović je naveo kako je riječ o dijelu naraštajnoga slijeda koji je hercegovačku likovnu umjetnost uzdigao na razinu dostojnu znatno većih prostora i kultura.

"Dakako, i druge zemlje i regije jednako su zavičajne, ali Hercegovina – naš je zavičaj, te nas, razumski, zanima sve što se dalo i još dade vezati uz njezino ime i njezine posebnosti i sve one ljudske aktivnosti kojima su emotivno ovječene njezine dragosti", istaknuo je.

Dodao je kako dolaze novi umjetnici koji ne dopuštaju prekidanje toga jedinstvenog slijeda, zbog čega će Galerija i ubuduće pratiti i predstavljati tu likovnu povijest.

"Ova kolekcija jedinstvena je povijest i moramo je čuvati jer inače ne bi ni bila povijest", napisao je Marijanović.

Pejzaži i sjećanja

Naglasio je kako su slikari Hercegovine tijekom prošlog stoljeća, a nastavljaju i danas, ostavljali svoje emotivne zavičajne pečate prostoru koji ih je autorski usmjerio.

Prema njegovim riječima, iako su tematski aspekti njihovih radova raznovrsni i izvedeni različitim tehnikama i formama, gotovo svi su se u nekoj fazi stvaranja nastojali zavičajno identificirati.

"One su poput metaforičnoga i prvog otvaranja očiju po dolasku na svijet jer to i jesu oni prizori – pejzaži, predjeli, kuće ili mostovi pa i sama božanstva, koje će umjetnici kroz vrijeme odrastanja i autorskog dozrijevanja podijeliti s očima koje će gledati i deskripcijski doživljavati, kao da žele kazati: 'To što vidiš – jesam ja'", naveo je Marijanović.

U tekstu uz izložbu upozorio je i kako se pejzaži s vremenom mijenjaju te postaju posljedicom destrukcije, ne samo vremenske nego i moralne korozije, zbog čega slikani prizori sve više dobivaju artefaktnu vrijednost.

"Jer mnoge je od njih prekrila šikara, stare kuće trunu, nestaju drvoredi, vode su zauzdane i vidici zarobljeni solarnim ili vjetroelektranama, zarasli su putovi do pozicija na kojima su umjetnici postavljali štafelaje i kolorizirali, a neki i fotografski radili ova svoja zavičajna upamćenja", zapisao je.

Marijanović je zaključio kako sve što se vidi unutar tih okvira mora otvoriti pitanje jesmo li i sami dio uporne egzekucije vlastitih zavičaja.

Izložba, koju Mostarsko proljeće organizira u suradnji s Galerijom kraljice Katarine Kosače, moći će se pogledati do 8. lipnja.