Znate li koliko jedan vaš upit ChatGPT-u "košta"?

Mnogima je ChatGPT postao glavni izvor informacija, ali i glavni pomoćnik u svakodnevnim stvarima kao što su odgovaranje na poruke ili e-mailove. No, iako nam korištenje takvog jednog alata uvelike može olakšati svakodnevne obaveze, ono o čemu ne razmišljamo je njegov utjecaj na okoliš. I pri tome ne mislimo na kolege.

Naime, svaki upit koji je usmjeren prema ChatGPT-u, zahtjeva određenu energiju kako bi obradio upit i odgovorio na njega. A koliko? Pa odgovor bi mnoge mogao iznenaditi.

The Washington Post objavio je podatke koje je dobio od istraživača s UC Riversidea, Shaoleija Rena, prema kojima jedan jednostavan e-mail od 100 riječi, koji će sastaviti ChatGPT troši prilično resursa. Točnije, otprilike kao da potroši jednu punu bocu vode i napaja 14 LED žarulja sat vremena. Pomnožite li to s brojem korisnika koji svakog dana koriste ChatGPT i jasno je koliko je to resursa koji otpadaju samo na jedan AI sustav. A koliko ih je tek u svijetu.

Prema Renovoj procjeni, ako samo svaki 10. Amerikanac samo jednom u tjednu upotrijebi ChatGPT za pisanje jednog e-maila, na godišnjoj razini ChatGPT potrošio bi 435 milijuna litara vode i 121 517 megavat-sati energije. I to je trenutna potrošnja. S obzirom na to da se svakodnevno razvijaju nove mogućnosti i šire potrebe za energijom, jasno je da će u budućnosti trebati puno više energije (ali i drugih resursa) kako bi se zadovoljila glad umjetne inteligencije, prenosi Zimo.

A zašto toliko troši?

Umjetna inteligencija kao takva, nije nikakav potrošač. Ono što troši energiju su računala, serveri i podatkovni centri koje umjetna inteligencija koristi za rad. Baš kao što vaše računalo troši određenu energiju za rad, tako i podatkovni centri troše struju, internet, ali i vodu (za hlađenje) kako bi mogli raditi. Na mjestima gdje je električna energija jeftina ili gdje postoji nestašica vode, podatkovni centri AI koriste električnu energiju za pokretanje klima uređaja za hlađenje svojih poslužitelja.

To može biti dodatno opterećenje za infrastrukturu. Pogotovo u područjima koja se bore sa sušom ili imaju slabiju električnu infrastrukturu.

Google i Microsoft također su objavili kako su, otkako koriste umjetnu inteligenciju, povećali potrošnju električne energije i drugih resursa. U Microsoftu su čak dogovorili da se ponovno pokrene ugašena nuklearna elektrana Three Mile Island Pennsylvaniji. Naime, tvrtka koja njome upravlja ugasila ju je 2019. godine, a nakon dogovora s Microsoftom ulaže čak 1,6 milijardu dolara kako bi ju ponovno pokrenula do 2028. godine. U sklopu tog dogovora, Microsoft se obvezao da će kupiti svu električnu energiju koju ta nuklearna elektrana proizvede u sljedećih 20 godina. O kojem se točno iznosu radi, nije poznato, ali sigurno neće biti zanemariv.

Hoće li se zbog umjetne inteligencije graditi nove nuklearne elektrane, trenutno se može samo nagađati. Ali jasno je da će utjecaj na okoliš biti velik. U trenutcima kad znanstvenici već dugo zvone zvono na uzbunu zbog klimatskih promjena i utjecaja na život ljudi i cijelog planeta, možda ne bi bilo loše da vlasnici AI sustava počnu razmišljati i o održivom poslovanju.