Zbog mobitela telefonske govornice danas se koriste manje, ali nisu "izumrle"

Razvoj tehnologije i činjenica da gotovo svi posjeduju i koriste mobitele bacili su telefonske govornice u zaborav i rijetko se može vidjeti da se neko služi njima.

Međutim, telefonske govornice još uvijek nisu potpuno izgubile smisao, posebno u situacijama kada pri ruci nemate mobitel, a morate obaviti poziv. 

Sustav javnih telefonskih govornica u poslijeratnom razdoblju u Bosni i Hercegovini zaživio je 1997. godine i to u Sarajevu gdje je 3. siječnja u zgradi Glavne pošte postavljena prva telefonska govornica tipa Millennium-Nortel. 

''Govornice su prvo postavljane na zgradama pošta zbog postojeće infrastrukture, a nakon toga i na mjestima od javnog značaja, kao što su bolnice, osnovne i srednje škole, fakulteti, autobuske i željezničke stanice, hoteli. Njihov broj se iz godine u godinu povećavao, a 2003. godine bilo je 1.549 instaliranih javnih govornica na svim značajnijim mjestima (bolnice, škole, stanice). Trenutno je taj broj manji i iznosi 740 javnih govornica'', rečeno je Feni iz BH Telecoma d.d. Sarajevo. 

Postojanje sistema javnih govornica je regulirano zakonom i obavezujuće je za sva tri javna telekom operatera u BiH. 

Promatrajući poslijeratno razdoblje, najveći promet sa telefonskih govornica zabilježen je 2001. godine kada je sa 1.435 javnih govornica obavljeno oko 2.750.000 poziva i potrošeno 70,26 milijuna implusa te prodano 867.897 kartica. Zanimljivo je istaknuti da iako je 2001. obavljen najveći broj poziva sa govornica u promatranom razdoblju, 2000. godine je zabilježeno najviše potrošenih implusa i to nešto više od 99 milijuna na 2,5 milijuna poziva, kažu u BH Telecomu. 

Prema podacima ovog telekom operatera, u 2017. godini je obavljeno ukupno 1.337.375 poziva na javnim govornicama i potrošeno 1.229.229 impulsa, a prodano je ukupno 7.600 komada kartica od 100, 200 i 1000 impulsa. U prvoj polovici 2018. godine obavljeno je 675.910 poziva i potrošeno 497.303 impulsa te je prodano 3.050 komada kartica od 100, 200 i 500 impulsa. 

Iz BH Telecoma navode da se telefonske govornice danas najviše koriste po zatvorima i zgradama pošta, gdje su dostupne 24 sata na dan, a najmanje u školama. Također, zabilježeno je da se telefonske govornice više koriste u ljetnim mjesecima i to prema međunarodnom prometu. 

U skladu sa regulatornim obavezama, kompanija m:tel pruža usluge telefoniranja putem javnih govornica kroz mrežu od 212 govornica širom Republike Srpske. 

Usprkos činjenici da je ovakav vid komunikacije već odavno ustupio svoje mjesto modernijim načinima komunikacije, prije svega mobilnoj telefoniji, i dalje postoji određeni broj ljudi koji komunicira na ovaj način, kazali su Feni iz m:tel-a. 

Iz ovog operatera ističu da je "dinamika korištenja govornica u 2017. godini, približna dinamici korištenja u tekućoj godini". 

Podsjećaju da su "javne govornice postavljene na mjestima sa najvećom koncentracijom stanovništva - u centrima gradova, ali i u blizini, pa i u samim objektima i institucijama gdje postoji potreba za njihovim korištenjem: bolnice, kazneno-popravni zavodi, hoteli, prometne ulice, dvorišta škola, autobuske, željezničke postaje". 

''U današnje vrijeme, kada  korisnici jednostavno, brzo i povoljno mogu kupiti prepaid startne pakete za mobilnu telefoniju, mobilna telefonija postaje dostupniji način komunikacije i zato je i korisnici mnogo češće koriste'', kažu u m:tel-u. 

Inače, telefon je u BiH prvi put upotrijebljen 1882. godine za potrebe vojske i administracije, dok su privatne osobe bile isključene iz njihove upotrebe. Tek 1894. godine instaliranjem gradske telefonske govornice u Sarajevu, učinjeni su prvi značajni pomaci ka javnom telefonskom prometu i to tako da je stanovništvu bilo dopušteno korištenje telefona u slučaju neke opasnosti. 

Svečano otvaranje javnog prometa u Sarajevu obavljeno je 16. studenog 1898. godine, a nakon toga se mreža telefonskog saobraćaja širi i na druge krajeve BiH. Prva automatska telefonska centrala u BiH puštena je u rad 1936. godine za 2.000 brojeva. Vremenom je broj pretplatnika rastao, a širenje telefonske mreže zavisilo je od razvoja gospodarstva, organizacije uprave, demografskog kretanja stanovništva.