Ured za reviziju izvijestio institucije: Rasipate novac na telefonske usluge

Ured za reviziju institucija BiH napravio je izvještaj o upravljanju troškovima fiksne i mobilne telefonije u institucijama Bosne i Hercegovine, koje je pokazalo zabrinjavajuće trendove. Revizija je provedena s ciljem da se utvrdi da li postojeći aranžmani korištenja telefona u institucijama BiH osiguravaju ekonomično i efikasno korištenje budžetskih sredstava.

Utvrđeno je da se izdaci za telefonske usluge u institucijama BiH ne planiraju na bazi stvarnih potreba i tržišnih kretanja.

''Većina institucija BiH nije provodila analize potrebnih količina telefonskog prometa i na bazi rezultata analize planirala troškove za telefonske usluge. Ni Ministarstvo financija i trezora BiH, kao odgovorna institucija za izradu budžeta, nije tražio analize potreba budžetskih korisnika/institucija BiH prilikom izrade budžeta'', navodi se izvještaju, prenosi Avaz.

Analizirala se iskorištenost kupljenih paketa usluga mobilne telefonije na uzorku od pet institucija, kako bi se na osnovu povijesnih podataka stekao uvid u stvarne potrebe u pogledu količina telefonskog prometa za osobe koje imaju pravo na korištenje mobilnih telefona. Rezultati analize pokazuju da je iskorištenost kupljenih usluga mobilne telefonije (pozivi, internet, SMS) kreće ispod jedne petine.

''Ministarstvo financija i trezora BiH, kao nadležna institucija za izradu budžeta institucija BiH i na čiji prijedlog je Vijeće ministara BiH usvojilo Pravilnik o korištenju telefona, nije provodio periodične analize kretanja cijena i troškova telefonskih usluga i na bazi rezultata analiza osigurao planiranje troškova za ove vrste usluga u institucijama BiH'', piše u izvještaju.

Ne koriste se pogodnosti liberalizacije tržišta

Iako je Pravilnikom ostavljena mogućnost SM-u BiH da može utvrditi proporcionalne promjene iznosa troškova telefonskih usluga za sve institucije BiH, SM BiH nije koristio ovu mogućnost. Jedan od mogućih uzroka zbog kojih se ne provode periodične analize potreba kao ni tržišnog kretanja cijena i, na bazi rezultata analize ažuriraju maksimalni troškovi telefonskih usluga, leži u postojećem Pravilniku o korištenju telefona. Naime, institucije BiH se prilikom planiranja troškova fiksne i mobilne telefonije nastoje kretati u zadatim okvirima, maksimalnim iznosima troškova, utvrđenim Pravilnikom o korištenju telefona. Osim toga, Pravilnik je doprinio smanjenju troškova telefonskih usluga, naročito u prvoj godini primjene, pojašnjavaju u izvještaju.

Također, utvrđeno je da unatoč padu troškova, pad ne odgovara padu cijena na tržištu za ove vrste uslugu i postoji značaj prostor za dodatne uštede. Većina institucija BiH ne koristi pogodnosti liberalizacije tržišta i ekonomije obima prilikom nabavke usluga fiksne i mobilne telefonije, ističu iz Ureda.

''Većina institucija BiH, umjesto provođenja postupka javne nabavke usluga mobilne telefonije, primjenjuje model u okviru koje osobe a pravom na korištenje mobilnog telefona samostalno zaključuju ugovore s pružateljem usluga, dok institucije iz svojih budžeta plaćaju dospjele račune. U ovim institucijama nisu iskorištene pogodnosti liberalizacije tržišta kao ni ekonomije obima'', navodi se u izvještaju.

Ured ističe da većina institucija na državnoj razini ne provodi postupak javne nabavke za usluke fiksne telefonije, iako se putem njih mogu ostvariti brojne pogodnosti. Kao glavni izgovori zašto se to ne radi navode se ograničenja koja proizlaze iz Pravilnika o korištenju telefona, nisku razinu troškova za usluge mobilne telefonije, ograničenja tehničke prirode, nepostojanje efektivne konkurencije na nekim geografskim lokacijama, do neinformiranosti o procesu liberalizacije tržišta telekomunikacija.

Loša iskorištenost paketa

Ured je analizirao iskorištenost kupljenih paketa usluga mobilne telefonije u institucijama BiH Analizirane su iskorištene minute, internet i SMS-ovi sa računa iz 2021. godine. Analizirani su mjesečni računi za 81 osobu iz institucija iz uzorka koje je imalo pravo na korištenje mobilnog telefona, ukupno 904 računa. Rezultati su pokazali da je iskorištenost SMS-ova 2,4 posto, poziva 13,5 posto, a interneta 20 posto.

Više od polovine testiranih osoba je imalo iskorištenost kupljenih paketa ispod 40 posto i to i za internet i za pozive.

''Posljedice nabavke usluga telefonije bez provođenja postupka javne nabavke se ogledaju u neekonomičnom i neefikasnom korištenju budžetskih sredstava. Osim toga, postojeći aranžmani nabavke su u suprotnosti i sa ciljevima politika u oblasti liberalizacije tržišta telekomunikacija'', navode u izvještaju.

Ured za reviziju institucija BiH je donio sljedeći zaključak:

''Polazeći od činjenice da je tržište telekomunikacija u BiH liberalizirano, kao i od prezentiranih nalaza ove revizije, može se zaključiti da većina institucija BiH nije u potpunosti osigurala ekonomično i efikasno korištenje budžetskih sredstava za telefonske usluge. I dok je, s jedne strane, liberalizacija tržišta telekomunikacijskih usluga rezultat politika Vijeća ministara BiH i institucija BiH poput RAK-a, s druge strane, ni Vijeće ministara BiH ni većina institucija BiH ne poduzimaju potrebne aktivnosti kako bi ostvarili pogodnosti koje proizlaze za potrošače u procesu liberalizacije, a koje se ogledaju u kvalitetnijim uslugama ili nižim cijenama.

Iako je VM BiH svojim aktivnostima prije nekoliko godina uspio značajno smanjiti troškove telefona u institucijama BiH, studija pokazuje da promjene koje su se u međuvremenu desile na tržištu ukazuju na mogućnost postizanja ekonomičnijeg i efikasnijeg upravljanja ovim troškovima, kako u pogledu visine troškova, tako i u pogledu unaprjeđenja raspodjele budžetskih sredstava za telefonske usluge u skladu sa stvarnim potrebama. Sredstva koja bi se uštedila na potrošnji telefonskih usluga bi se svakako mogla koristiti u drugim oblastima koja su od značaja za građane.