Učenici svake škole u HNŽ-u su se susreli sa zlostavljanjem na internetu

Zabrinjavajuća je zastupljenost zlostavljanja preko interneta u Hercegovačko neretvanskoj županiji, rekli su u razgovoru za Bljesak.info iz Udruge Novi put .

U svakoj školi navedeno zlostavljanje

''U tijeku prošle školske godine Udruga Novi put  je realizirala mnogo predavanja za učenike osnovnih i srednjih škola na području županije, vjerujte da u svakoj školi navedeni su primjeri zlostavljanja putem interneta osobni ili nekoga koga djeca poznaju'', rekla nam je Edisa Demić glasnogovornica spomenute Udruge.

Nasilje preko interneta, u svijetu poznato kao cyber bullying, opći je pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro, pojašnjava Demić.

''Tim oblikom nasilja među vršnjacima obuhvaćene su situacije kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona. Odnosno i počinitelj(i) i žrtva(e) su maloljetnici'', rekla je Demić, objašnjavajući da postoje dvije vrste nasilja preko interneta; izravan napad i napad preko posrednika.

Oblici napada i uznemiravanja

Izravan napad događa se kad maloljetnik šalje uznemirujuće poruke mobitelom, e-mailom ili na chatu ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili  nadimak na chatu, objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici, šalje uznemirujuće slike putem e-maila ili MMS poruka na mobitelu, postavlja internetske ankete o žrtvi, šalje viruse na e-mail ili mobitel, šalje pornografiju i neželjenu poštu na e-mail ili mobitel, te ako se lažno predstavlja kao drugo dijete.

Također obuhvaća i poticanje na grupnu mržnju, širenje nasilnih i uvredljivih komentara o vršnjaku, osmišljavanje i stvaranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka, slanje tuđih fotografija te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama, ''provaljivanje'' u tuđe adrese e-pošte, seksualno namamljivanje i izlaganje sadržajima neprimjerenima dobi djeteta i mlade osobe, lažno predstavljanje kao druga osoba itd.

Elektronsko nasilje utječe na razvoj

''Istraživanja pokazuju kako proživljeno iskustvo elektronskog nasilja, bilo kao žrtva bilo kao nasilnik, može imati značajan utjecaj na emocionalni i psihički razvoj djeteta'', kaže Demić govoreći kako je Internet prostor za nasilničko ponašanje u koje mladima pruža anonimnost, pa maloljetni nasilnici možda i nisu svjesni štete koju čine.

''Danas djeca i mladi novi prostor za nasilničko izražavanje i ponašanje pronalaze u virtualnom svijetu, koji im pruža anonimnost, koja nije moguća ni u jednoj drugoj vrsti komunikacije. Upotrebom lažnih imena i različitih lozinki omogućeno je jednostavno skrivanje identiteta te to predstavlja mnogo jednostavniji način ranjavanja drugoga od suočavanja licem u lice. Upravo zbog toga što se nasilnik skriva iza ekrana, često nije svjestan štete koju nanosi drugoj osobi, a samim time ni posljedica takvog ponašanja. Često mlade pitam koliko imaju prijatelja na društvenim mrežama, vjerujte ima djece koja imaju i po nekoliko tisuća prijatelja što nam govori da prihvaćaju nepoznate ljude za prijatelje i samim time su u većoj mogućnosti da budu izloženi nasilnicima/predatorima'', kaže Demić, dodajući da je karakteristika  elektronskog  nasilja upravo da može biti prisutno 24 sata na dan, svih sedam dana u tjednu, djeca i mladi izloženi su toj vrsti nasilja kod kuće i na drugim mjestima koja su ranije bila sigurna za njih,  svjedoci nasilja mogu biti mnogobrojni, anonimnost zlostavljača pojačava osjećaj nesigurnosti ko žrtve, meta nasilja osim vršnjaka mogu biti i učitelji, nastavnici.

Kako zaštititi djecu

Da bi mlade  zaštitili, smatra Demić, prvenstveno treba poticati i promovirati borbe protiv nasilja, stvarati empatiju prema onoj djeci koja su bila ili su još uvijek žrtve.

''Treba raditi na pojavi ''pozitivne publike'', koja ne odobrava nikakvo nasilje.  Za borbu protiv nasilja odgovorni smo svi mi, obitelj, škola, vršnjaci institucije, nevladine organizacije, mediji,  društvena sredina itd.  Mladi moraju puno posvetiti pozornosti samozaštiti, voditi računa o tome koga prihvaćaju za prijatelje, i pratitelje na društvenim mrežama, voditi računa o pravilnom i poželjnom načinu ponašanja, ukoliko imaju problem trbaju obvezno o njemu progovoriti i zatražiti pomoć'', savjetuje Demić.

Novinar i internet stručnjak Edis Jašarević u raznijim izjavama za Bljesak.info, komentirao je lažnu igricu ''Plavi kit'' koju su kriminalci predatori koristili da budu efikasni u cyber bullyngu.

Narodna vjerovanja

''Ovdje narod vjeruje da postoji tehnologija koja omogućuje da napraviš aplikaciju i da netko, samo zato što instalirao neku igricu, radi ono što ti hoćeš, i da je čak spreman da se ubije'', kaže Jašarević. Da takva tehnologija postoji, dodaje, onda bi problem sa ISIL-a riješili preko noći. Samo bi ih trebalo natjerati da instaliraju aplikaciju, ali takva tehnologija ne postoji.

''Da postoji takva tehnologija, onda bi svi nastojali natjerati te da kupuješ nešto i da trošiš, te da tako zarade'', kazao nam je tada Jašarević govoreći kako su načini cyberbullinga, gotovo uvijek isti.

''Napadač skupi malo informacija o maloljetniku, i to na osnovu njegovih javnih objava na društvenim medijima, kontaktira ga, iskoristi ga da recimo uđe u neku grupu ili napravi bilo koji korak. Nakon toga maloljetniku šalje poruku u stilu "sad moraš raditi ono što ti kažemo, ako je uradiš, ubit ćemo ti roditelje. Tako da poruka djeci koja dobiju takvu poruku, da se ne brinu, njihovim roditeljima neće ništa biti, a za takvu poruku treba reći roditeljima koji to MORAJU prijaviti policiji'', kazao je ovaj Internet stručnjak.

Savjet roditeljima

''U cijeloj ovoj priči to je najveća opasnost. Roditelji moraju znati s kim djeca komuniciraju na internetu i to moraju nadzirati'', kaže Jašarević

Za nadziranje maloljetnika na internetu, postoji mnogo načina I softwarea za nadziranje svoje djece, a Jašarević roditeljima preporučuje software K9 za windows, a Apple računari imaju sistemsko riješene 'Parental controls'.
 
Elmedin Muratbegović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu rekao je ranije u izjavi za Anadoliju kako je nasilje nad djecom u digitalnom okruženju svakodnevna pojava, a uzrok tome vidi se i u neinformisanosti odraslih. Navodi da mnoga istraživanja u BiH, od kojih je na nekim i sam radio, pokazuju da su u tom digitalnom svijetu djeca superiornija u odnosu na svoje roditelje, ali i da se njihova međusobna komunikacija u 80 posto vremena odvija posredstvom informativno-komunikacijskih tehnologija.

Veća edukacija

Smatra da bi se kroz redovni sustav obrazovanja i u okviru predmeta iz domena informatičkog opismenjavanja djeca trebala više educirati o nasilju putem informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija.

Pored svih svojih prednosti, internet komunikacija je izvor mnogih prijetnji i opasnosti, a Muratbegović smatra da se radi o bontonu u cyber svijetu za koji se djeca ne pripremaju.

''Učenje bontona, ponašanja u online svijetu, digitalnom okruženju, naročito na društvenim mrežama i interaktivnim igricama, treba postati dio školskog sustava, ali ne na način da zadovoljavamo formu i normu, nego kroz uključivanje djece, kroz studije slučaja. Mora se naći način da u društvu, u razredu koji je jedna društvena grupa, porazgovaraju djeca o tome'', smatra Muratbegović.

Bh. društvo, prema njegovom mišljenju, mora konačno razbiti kruti sustav obrazovanja i djecu pripremati za digitalno okruženje, gdje provode najviše vremena.