Trovanje uma: Društvene mreže donose emocionalne nemire kojih nismo svjesni

Društvene mreže postale su neizbježan dio svakodnevnog života, oblikujući ne samo način na koji komuniciramo, nego i način na koji vidimo sebe i svoje mjesto u društvu.

No, iako su društvene mreže donijele mnoge prednosti, poput lakše povezanosti s prijateljima i globalne razmjene ideja, njihova uporaba također ima ozbiljan psihološki utjecaj na sliku o sebi.

Štoviše, istraživanja pokazuju da neke platforme izazivaju veći emocionalni nemir i nesigurnost nego druge, potičući sve veće zabrinutosti u pogledu mentalnog zdravlja, osobito među mladima.

Društvene mreže i slika o sebi

Slika o sebi, ili samopoštovanje, odnosi se na naše unutarnje uvjerenje o vlastitim sposobnostima, vrijednosti i identitetu.

U digitalnim vremenima, društvene mreže često postaju glavna platforma na kojoj se ta slika gradi i mijenja. Iako se na prvi pogled može činiti da društvene mreže nude mogućnost izgradnje pozitivne slike o sebi kroz društvenu potvrdu i interakcije, često se događa suprotno.

Prema studiji objavljenoj u časopisu “Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking” (2017), korištenje društvenih mreža može dovesti do povećane tjeskobe i smanjenog samopouzdanja, osobito kada korisnici uspoređuju vlastiti život s idealiziranim prikazima života drugih.

Ova studija pokazala je da ljudi koji provode više vremena na društvenim mrežama imaju veću sklonost negativnoj samospoznaji i poremećajima samopoštovanja.

“Povezanost između društvenih mreža i samopouzdanja, osobito kod adolescenata, neprestano je predmet istraživanja. Iako društvene mreže mogu pružiti osjećaj pripadnosti i potvrde, dugoročno mogu smanjiti samopouzdanje kada korisnici upadnu u začarani krug usporedbe”, objašnjava Dr. Sherry Turkle, profesorica na MIT-u i autorica knjige Reclaiming Conversation.

Koje mreže izazivaju najviše nemira?

Nisu sve društvene mreže jednako “problematične” za sliku o sebi. Iako gotovo sve platforme omogućuju korisnicima da dijele svoju svakodnevicu i stavove, istraživanja ukazuju na to da Instagram i TikTok izazivaju najviše nemira među korisnicima.

Instagram: Estetika i perfekcionizam

Instagram je platforma koja je najpoznatija po vizualnom sadržaju, gdje je estetski izgled u velikoj mjeri povezan s popularnošću.

Prema izvještaju “The Impact of Social Media on Youth Mental Health” (2019), mladi ljudi koji aktivno koriste Instagram često se suočavaju s povećanim stresom zbog neprestane usporedbe svog izgleda i života s onim što vide na mreži. Pritisak da se bude "savršeno" iznosi duboko ukorijenjenu nelagodu, a trendovi poput "influencera” i "filterskih normi" dodatno pogoršavaju osjećaj neadekvatnosti.

"Instagram stvara distorziju stvarnosti. Učimo se uspoređivati sa savršenim slikama drugih, često ne prepoznajući da te slike nisu stvarne. Taj pritisak može narušiti sliku o sebi, uzrokujući nesigurnost i anksioznost kod korisnika, osobito među mladima”, objašnjava Dr. Elizabeth Lombardo, psihologinja i autorica knjige Better than Perfect.

TikTok: Instant usporedbe i strah od odbacivanja

Iako je TikTok platforma koja se temelji na zabavi i kratkim videozapisima, ona može također potaknuti intenzivan osjećaj nesigurnosti.

Kultura instant usporedbe je naglašena, jer korisnici dijele svakodnevne trenutke u formi zabavnih videozapisa, često uz pridružene hashtagove koji slave popularnost i izgled.

Istraživanje koje je proveo Pew Research Center (2021) pokazuje da je TikTok najviše povezan s osjećajem nesigurnosti među tinejdžerima, s naglaskom na percepciju vlastitog izgleda i stresa oko odobravanja od strane drugih.

Korisnici često doživljavaju “strah od odbacivanja” (FOMO), što može izazvati emocionalne nemire. "Brzi tempo ovih platformi omogućava korisnicima da neprestano uspoređuju svoje živote s onima koji su savršeniji, uspješniji i zabavniji. Ovaj proces usporedbe može izazvati osjećaj niske vrijednosti", ističe Dr. Turkle.

Što kažu istraživanja?

Prema istraživanju provedenom od strane Royal Society for Public Health (2017), platforme kao što su Instagram, Facebook i Snapchat povezuju se s porastom tjeskobe, depresije i problema sa samopouzdanjem kod korisnika.

Instagram je prema ovom istraživanju bio označen kao najštetniji, s 68% ispitanika koji su izjavili da se osjećaju lošije zbog korištenja ove mreže.

Prema podacima Pew Research Center (2020), 72% adolescenata izvještava o porastu stresa zbog društvenih mreža, dok se 40% osjeća nesigurno u vezi svog izgleda kada vide savršene slike drugih na internetu. Ovi podaci pokazuju značajan emocionalni utjecaj koji društvene mreže mogu imati na sliku o sebi.

Između stvarnosti i iluzije

Dok istraživanja jasno pokazuju da društvene mreže mogu imati negativan utjecaj na samopouzdanje, važno je naglasiti da nisu samo platforme krive za lošu sliku o sebi.

Naša sklonost usporedbi, osjećaj nesigurnosti i traženje vanjske potvrde postoje i u offline svijetu, a društvene mreže samo pojačavaju te mehanizme.

Iako je teško izbjeći svakodnevnu izloženost sadržaju koji nas podsjeća na “ideale” koje bismo trebali pratiti, ključno je razvijati kritički pristup sadržaju i razumjeti da većina prikaza na društvenim mrežama ne odražava stvarnost.

Istovremeno, važno je poticati kulturu autentičnosti, gdje se korisnici osjećaju osnaženi dijeliti nesavršene trenutke i istinske emocije.

Društvene mreže nesumnjivo utječu na sliku o sebi, no efekti nisu jednostavni. Dok neke platforme, poput Instagrama i TikToka, mogu izazvati emocionalne nemire, one također nude priliku za autentične veze i podršku, piše Lavie.hr.

Ključ je u razvoju kritičkog pristupa društvenim mrežama i prepoznavanju da prava slika o sebi ne dolazi od broja lajkova ili savršeno editiranih slika, već od unutarnje ravnoteže i prihvaćanja vlastite stvarnosti.