Tiananmen, 30 godina poslije: Tenkove zamijenile nadzorne kamere
Tuesday marks the 30th anniversary of the 1989 Tiananmen crackdown in Beijing where Chinese troops fired on peaceful protesters, drawing global condemnation. @AFP lists five key moments from that tumultuous spring https://t.co/y2AfJIPXGA pic.twitter.com/V9vRXkO6Bc
— AFP news agency (@AFP) 2. lipnja 2019.
Trideset godina nakon krvavog suzbijanja prosvjeda na trgu Tiananmenu tenkove koji su se tada poredali na glavnoj pekinškoj aveniji zamijenile su nebrojene nadzorne kamere, postavljene kako bi držale stanovništvo pod kontrolom.
Kineska Komunistička partija znatno se potrudila kako bi spriječila bilo kakav novi pokret za demokraciju. Svojim visokotehnološkim nadzornim sustavom u začetku suzbija pokušaje otpora studenata, radničkih organizacija i odvjetnika.
No Partija je i provela ekonomske reforme koje su milijune ljudi učinile bogatijim, a time i manje buntovnim od studenata čiji su prosvjedi 4. lipnja 1989. završili stotinama, a neki tvrde i tisućama ubijenih.
U prošlom desetljeću u četvrtima diljem države postavljene su policijske kućice iz kojih se nadziru sporovi u susjedstvu, sprječava kriminal i pozorno pazi na one koji bi mogli ugroziti javni poredak.
Nova kineska opsjednutost umjetnom inteligencijom i računalnim prepoznavanjem lica dodaje novu dimenziju sofisticiranosti ionako složenoj nadzornoj mreži. Policiji se omogućava da pokuca na vrata bilo koga tko se smatra problematičnim, otkrilo je nekoliko kineskih aktivista za francusku agenciju France Presse.
Drugi upozoravaju kako je infiltracija vladajućih na sveučilišta i uklanjanje “slobodnomislećih prostora” poput neovisnih knjižara, ljudima onemogućilo čak i da raspravljaju o reformama.
“Zbog poboljšane nadzorne tehnologije teško će doći do bilo kakvih masovnih prosvjeda poput Tiananmena 1989. godine”, ističe Patrick Poon iz Amnesty Internationala.
He was a 20-year-old student in Beijing in the spring of 1989 when a student-led pro-democracy movement drew thousands of supporters to Tiananmen Square. He photographed the protests for about 50 days.
— The New York Times (@nytimes) 2. lipnja 2019.
After 3 decades, he decided to reveal the pictures. https://t.co/vhWu7hjQAt
Umjesto toga je proteklih godina održan niz manjih, “spontanih prosvjeda” aktivista za radnička prava, studenata ili obitelji pogođenih skandalima oko cjepiva ili prehrane, otkriva Poon, no upozorava kako je čak i to danas postalo teže jer Peking takav otpor pokušava “srezati u korijenu” i brzo briše trag o tim događanjima na društvenim mrežama.
“Čak i sad, svaki put kad izlazim iz grada moram se javiti policiji”, naglašava Yi Wenlong, poduzetnik iz sjeverne kineske pokrajine Shanxi čija je kći oboljela od epilepsije nakon doze neispravnog cjepiva.
“Ako ne možemo progovarati o konkretnim pitanjima poput cjepiva loše kvalitete, mislite li da je moguće postaviti natpise koji pozivaju na veće promjene?”, dodaje Yi koji je protiv lošeg cjepiva prosvjedovao ispred ureda lokalnih i regionalnih vlada.
American photographer who shot the iconic image of a man standing in front of tanks at the 1989 Tiananmen protests says it's time for the Chinese government to come clean. https://t.co/brRlGJITSE
— The Associated Press (@AP) 1. lipnja 2019.
Vlada je značajno smanjila građanske slobode otkako je 2012. vlast preuzeo predsjednik Xi Jinping. Cenzori su pojačali nadzor nad društvenim mrežama, prate aktivnosti milijuna ljudi i blokiraju bilo kakav politički osjetljiv materijal poput onog o tome što se stvarno dogodilo na Tiananmenu 1989. godine.
Nekoliko tjedana prije godišnjice tog događaja u državi je blokirana Wikipedia na svim jezicima.
“Sloboda govora je početna točka svih sloboda”, poručuje Hu Jia, istaknuti kineski disident koji tvrdi da je bez nje “novi Tiananmen nezamisliv”.
Kineska policija sada posjeduje i softver za prepoznavanje glasa koji može identificirati sudionike telefonskog razgovora te provodi program prikupljanja DNA, upozorava Xiao Qiang, teorijski fizičar koji je postao aktivist za ljudska prava nakon Tiananmena.
Nekoliko kineskih aktivista otkrilo je za AFP da se u komunikaciji oslanjaju na kodirane aplikacije za slanje poruka poput Telegrama, ali im je puno teže sastajati se uživo zbog masovnog videonadzora.
“Prostor za aktivnosti civilnog društva se sužava”, kazao je politički disident koji je bio u pritvoru od 2013. do 2016. godine. Dodao je kako se za praćenje pojedinaca koriste čak i podaci poput rezervacija hotela i prijevoza.
Kineska vlada je 2015. pokrenula projekt “Oštar pogled” (Sharp Eyes), opisan kao “sveprisutan, potpuno umrežen, uvijek aktivan i u cijelosti kontroliran” sustav javnog nadzora koji u sebi sadrži tehnologiju za prepoznavanje lica.
Kina je 2016. na svojim ulicama, zgradama i javnim prostorima imala oko 176 milijuna kamera, u usporedbi sa Sjedinjenim Državama koje su ih imale 50 milijuna, stoji u podacima londonske istraživačke agencije IHS Markit.
Predviđa se da će broj kamera u Kini, državi s 1,4 milijarde stanovnika, do 2022. iznositi 2,76 milijardi.
Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da sustavi za prepoznavanje lica mogu griješiti i krivo identificirati pojedince te da se oslanjaju na baze podatka koje se malo ili nimalo provjeravaju.
Osim nadzora, analitičari navode još jedan razlog zašto je ustanak poput tiananmenskog u današnjoj Kini malo vjerojatan.
“Ova generacija je sebična, uljuljkana u kineski gospodarski rast. Ne mogu se uspoređivati sa studentima iz 1980-ih godina jer su oni bili idealisti”, rekao je novinar Li Datong.
