Tesla je osmislio mobitel još 1904.

Prvi mobilni telefon počeo se koristiti prije pola stoljeća, a taj značajni jubilej, s inženjerom koji ga je napravio Martinom Cooperom iz Motorole, obilježio je i direktor jedine Tesline preostale laboratorije Teslinog znanstvenog centra Wardenclyffe (TSCW) Mark Alessi, koji kaže za Tanjug da je "The Boston Sunday Globe" još 1904. pisao o Teslinom detaljnom opisu "jeftinog i jednostavnog uređaja za prijem, koji se može nositi u džepu", a služi za prenošenje informacija širom svijeta.

Pročitajte još

50 godina od prvog poziva mobitelom

Vizija Tesle

Alessi je rekao kako je taj značajan datum 3. travnja - 50 godina od prvog poziva mobilnim telefonom iskoristio da s Cooperom (94) prošeta Šestom avenijom, kojom je taj nekadašnji inženjer Motorole prolazio svakodnevno radeći na mobilnom telefonu, ostvarujući Teslinu viziju stvaranu upravo u New Yorku.

Cooper je, podsjeća Alessi, 3. travnja 1973. demonstrirao prvi javni, prenosivi, ručni, mobilni telefon, tako što je pozvao rivala u Bell Labs, čiji je vlasnik AT&T danas najveći provider telefonskih usluga u SAD, da mu trijumfalno kaže da zove sa "osobnog, ručnog, prenosivog mobilnog telefona".

"Cooper pomaže da se nastavi rad i naslijeđe Nikole Tesle - ključnog pronalazača koji je pomjerio granice onoga što se smatralo mogućim u telekomunikacijama i objedinjuje viziju Tesle o ručnom mobilnom uređaju za globalnu komunikaciju", naveo je Alessi za Tanjug.

Nakon susreta s "ocem mobilnog telefona", Alessi, čiji je plan da se prikupe sredstava kako bi se na mjestu gdje je napravljen prvi mobilni telefon postavila tabla TSCW odložen, ocijenio je da je Cooper slično Tesli bio vizionar koji je prepoznao potencijal bežične komunikacije i mobilne tehnologije.

Dubok utjecaj na društvo

Cooperov pronalazak prenosivog, ručnog mobilnog telefona, kaže Alessi, predstavljao je značajan napredak u telekomunikacijama koji je otvorio put razvoju modernih, pametnih telefona.

"Njegov prenosivi mobilni telefon omogućavao je ljudima da komuniciraju bežično s bilo kog mjesta, oslobađajući ih od ograničenja i vezanosti za fiksnu lokaciju. Ta inovacija nije bila revolucionarna samo za industriju telekomunikacija, već je imala i dubok utjecaj na društvo, mijenjajući način rada i međusobne komunikacije", naveo je direktor Tesline jedine prživjele laboratorije, čija je gradnja počela 1901. godine, a koja bi zahvaljujući donacijama uskoro trebalo da preraste u Muzej i globalni naučni centar.

Radio i kad je spavao

Laboratorija jednog od najpoznatijih inženjera i vizionara u povijesti - Wardenclyffe stavljena je u Nacionalni povijesni registar SAD 2018.

U dijelu intervjua s čovjekom koji je izumeo budućnost, koji je objavljen 18. prosinca 1904. u "The Boston Sunday Globe" pod naslovom Izumi Tesle "čovjeka čiji je mozak radio i kad je spavao" između ostalog piše da će među najvažnijim karakteristikama jednog od Teslinih pronalazaka biti prijenos inteligencije. 

Izum će cijelu zemaljsku kuglu pretvoriti u ogroman mozak, sposoban da reagira i prenosi signale u sve dijelove svijeta. To će, kako je Tesla naveo, biti jeftin i jednostavan prijemni uređaj, koji se može nositi u džepu, a može se postaviti bilo gdje na moru ili kopnu.

"Ako ste u srcu Sahare, vaša žena vam može telegrafirati iz Washington, i ako je uređaj pravilno napravljen, samo ćete vi dobiti poruku. Jedna bazna stanica od nekoliko 'konjskih snaga' mogla bi da upravlja stotinama takvih uređaja, tako da pronalazak ima beskonačan radni kapacitet i volju da pojeftiniti prijenos svih vrsta obavještajnih podataka", pisao je "The Boston Sunday Globe" prenoseći Tesline riječi.

Cigla

Tesla je bio pionir u oblasti elektrotehnike i plodan pronalazač koji je dao značajan doprinos razvoju naizmjenične struje, bežične komunikacije i mnogih drugih oblasti. Bio je poznat po vizionarskim idejama i sposobnosti da te ideje pretvori u stvarnost, često koristeći izuzetnu kreativnost i domišljatost, podsjetio je Alessi.

Cooperov aparat sa kojega je prvi put telefonirao prije točno pola stoljeća bio je Dyna-TAC telefon koji je, gledajući iz današnjeg ulga, izgledao kao cigla - težak skoro kilogram, dugačak 30 centimetara, s antenom dužom od 15 centimetara. Imao je bateriju koja se punila 10 sati. Njime su mogli samo da se biraju brojevi i da se poziva sugovornik, nije bilo poruka, ni kamere.

Komercijalna verzija tog aparata, na kojoj je Cooper radio, Motorola Dynatac 8000X, pojavila se 11 godina nakon prvog poziva a ekvivalentno današnjim cijenama koštao je više od 11.000 dolara.