Sve veći broj žrtava internetskih prevara u BiH
Društvenim mrežama svakodnevno se povezujemo s drugim ljudima, međusobno komuniciramo i razmjenjujemo informacije. No, prečesto upravo društvene mreže omoguće zlonamjernim ljudima da iskoriste priliku i prevare korisnike.
Ekspanzija interneta i društvenih mreža za sobom usporedo povlači i veliki broj žrtava koje su tim putem oštećene, kaže za "Avaz" Saša Petrović, istražitelj za borbu protiv kompjuterskog kriminala.
Upozorava kako apsolutna sigurnost na internetu ne postoji, ali da se mjere opreza uvijek mogu podići na višu razinu.
"Prvo se mora znati da internet nije sigurno mjesto. S obzirom na to da je ovo široka oblast, zašto ne istražiti kako se zaštititi, koje vrste prevara postoje na internetu i kome ih prijaviti? Ako se već internet koristi svakodnevno, treba se koristiti i kao vid edukacije", istaknuo je on.
Kako bi istražili prijave ove vrste kriminala, istražitelji se služe metodama i tehnikama istrage koje su kombinacija tradicionalnog i digitalnog. Čak i onda kada je počinilac nepoznat, postoje mogućnosti da se on otkrije.
"Čovjek čini greške, a naše je da te greške uočimo. Jeste to malo kompliciranije , ali postoje metode i tehnike. Najteže nam je kada je protok vremena duži ili kada napadač koristi ekstremne metode antiforenzičke zaštite, ali nije ni tad nemoguće", objasnio je Petrović.
S obzirom na razvoj društvenih mreža, neosporiva je činjenica da su prevarama svi izloženi.
Dakle, nema ograničenja što se tiče starosne dobi ili spola.
Haker iz Irana je prije nešto više od godinu ubacio virus koji je imao funkciju da zaključa podatke u općinama Centar i Novo Sarajevo. Sve matične knjige, kao i njihove kopije bile su zaključane.
"Otkrili smo ga analizom virtualnih valuta i praćenjem novčanih transakcija. To mi je bio najkompliciraniji i najinteresantniji slučaj. Sve što sam nekada naučio u svojoj karijeri, morao sam tada primijeniti", rekao je Petrović.
