Sve duži život: Kako tehnologija mijenja način na koji starimo?

Prosječna životna dob građana Bosne i Hercegovine, prema procjenama Ujedinjenih naroda, za ovu godinu iznosi 78,8 godina. Za usporedbu, europski prosjek je nešto bolji i iznosi 81,5 godina prema podacima Eurostata za 2024. godinu. Desetljeće ranije, prosječna dob bh. građana bila je oko 76,2 godine. 

Inovacija ima i u Mostaru

Ljudski život se postupno produžuje, iako je težnja za dugovječnošću, ili čak besmrtnošću, prisutna stoljećima. Upravo se tim pitanjem već godinama bavi specifična gospodarska grana - longevity industrija, odnosno industrija dugovječnosti. Samo u Europi, health-tech sektor je tijekom prošle godine prikupio 11,6 milijardi dolara investicija.

Kako inovacije već danas mijenjaju način na koji živimo i starimo, upitali smo dugogodišnjeg tehnološkog novinara i analitičara Dragana Petrica. On ističe kako se longevityjem bavi široka lepeza stručnjaka.

Konkretne inovacije, čini se, već su među nama. Petric tako ističe inovaciju koja čak dolazi iz Mostara. "Jedan od proizvoda s globalnim potencijalom dolazi baš iz Mostara, pa vjerojatno pogađate da se radi o digitalnom sportskom sustavu Rolla kojim tvrtke mogu svoje zaposlenike motivirati na zdrave životne navike s naglaskom na fizičku aktivnost'', istaknuo je ovaj višegodišnji novinar. 

Zanimljivih proizvoda, dodaje, ima odasvud. Kao primjer takvih proizvoda, tvrdi, je WC školjka ''koja analizira urin i stolicu kako bi korisnik na vrijeme dobio upozorenje o eventualnoj opasnosti od kakve grozomorne dijagnoze ili 3D printer individualiziranih suplemenata prehrani''.

AI i strojno učenje kao 'game changeri'

No, što je krajnji cilj svih tih inovacija? ''Poanta u suvremenim tehnološkim rješenjima je da nam omogući da tako dug život bude do samog kraja kognitivno i fizički funkcionalan, a ne da posljednje godine, pa i desetljeća života, provedemo u patnji, nepokretni, dementni ili teško bolesni na neki drugačiji način. Štoviše, upravo tehnološki proizvodi pomažu nam da izbjegnemo zamke nezdravog životnog stila zbog kojeg obolijevamo i umiremo znatno ranije no što bismo htjeli", kaže za Bljesak.info Petric.

Ključnu ulogu u tom razvojnom procesu, smatra Petric, ima umjetna inteligencija. ''Umjetna inteligencija i strojno učenje su danas najnaprednije grane digitalne tehnologije koje su doslovce 'game changer' za civilizaciju. U industriji dugovječnosti AI nam pomaže da pronađemo individualizirane 'recepte' za životni stil koji nas čini vitalnima i zdravima, konzekventno nam produžujući život. Svi smo mi različiti i naši organizmi drugačije reagiraju na stres, na razne tipove prehrane, na količinu sna, na razne oblike fizičke aktivnosti, na emocionalne izazove… AI nam pomaže pronaći optimum u svakoj od ovih domena na razini konkretnog pojedinca'', kaže.

Najveći izazov za longevity industriju ipak nisu tehničke prepreke, već naš svakodnevni stil života.

A ova aktualna tema Petrica dovodi i u Mostar. Kao predavač će, od 23. do 25. travnja, sudjelovati na međunarodnoj konferenciji MoStart, u organizaciji Sveučilišta u Mostaru i Centra za informacijske tehnologije SUMIT. Konferencija je programski podijeljena u tri dana – obrazovanje, IT te znanost, a Petric će sudjelovati na IT danu.

''Sudionici IT dana mogu očekivati izvanredne predavače, paneliste i govornike koji čine sam vrh regionalne tehnološke scene. Oni će nam iznijeti na pozornicu zapanjujuće priče o aktualnim trendovima, uspjesima i potencijalima hrvatske i hercegovačke IT scene, a program je zamišljen izrazito dinamično, ne ostavljajući nikome da uopće poželi preskočiti koju točku'', rekao je tech novinar Dragan Petric.