Širi se pobuna Googleovih radnika, peticija protiv vojnih projekata
Sve više Googleovih radnika potpisuje internu peticiju kojom od poslodavca traže da se ne uključuje u "poslovanje s ratom", a neki su navodno dali i otkaz u znak prosvjeda protiv suradnje s američkom vojskom, pišu svjetski mediji.
Oko 4.000 Googleovih radnika potpisalo je navodno peticiju koja je počela kružiti po kompaniji prije tri mjeseca sa zahtjevom internetskom divu da ne koristi umjetnu inteligenciju kako bi američke vojne dronove osposobila za točnije raspoznavanje ciljeva koje prate, prenosi Hina.
Internetska stranica za tehnološke vijesti Gizmodo izvijestila je ovog tjedna da je desetak radnika odlučilo dati otkaz iz etičkih razloga.
U Googleu nisu odmah odgovorili na medijske upite o takozvanom projektu Maven u sklopu kojeg se strojno učenje i inženjerska znanja navodno koriste za razlikovanje ljudi od objekata u video zapisima snimljenim dronovima za potrebe američkog ministarstva obrane.
"Smatramo da se Google ne bi trebao baviti poslovima vezanim za rat", stoji u peticiji prema kopijama objavljenim na Internetu.
"Zato tražimo obustavu projekta Maven i da Google skicira, objavi i provodi u djelo nedvosmisleno načelno stajalište prema kojem ni Google ni njegovi podizvođači nikada neće razvijati tehnologiju za potrebe rata".
Peticiju su, među ostalima, poduprli Zaklada za elektroničke granice (EEF), aktivistička grupa za prava na Internetu, i Međunarodni odbor za kontrolu robotičkog oružja (ICRAC).
Iako se u izvješćima naznačuje da bi rezultate dobivene korištenjem strojeva trebali proučavati analitičari, tehnologija bi mogla utrti put ugrađivanju automatiziranih sustava utvrđivanja ciljeva u naoružane dronove, upozorio je ICRAC u otvorenom pismu podrške Googleovim zaposlenicima koji se protive projektu.
"Kada zapovjednici zaključe da su algoritmi za prepoznavanje objekata pouzdani, bit će u iskušenju da umanje ili u potpunosti isključe element ljudske analize i nadzora iz takvih sustava", piše ICRAC.
"U tom će nas slučaju tek korak dijeliti od izdavanja ovlasti autonomnim dronovima za automatsko ubijanje, bez nadzora ljudi odnosno bez stvarne ljudske kontrole", upozorili su.
Iz Googlea su službeno priopćili da cilj njihova rada na poboljšanju sposobnosti strojeva da prepoznaju objekte nije upotreba u vojnim napadima. No, objavljeni dokumenti skiciraju nešto manje jasnu sliku, naglasili su prošlog mjeseca u postu na Internetu Cindy Cohn i Peter Eckersley iz Zaklade za elektroničke granice.
"Ako ispravno iščitavamo javno dostupne dokumente, sustavi koje Google podupire ili gradi označavat će na temelju definiranih parametara ljude ili objekte uočene putem dronova kako bi ih analitičari proučili. U nekim slučajevima to će dovesti do raketnih napada na te ljude ili objekte", upozoravaju Cohn i Eckersley.
"Otvaraju se krupna etička pitanja, čak i ako u 'lanac ubijanja' naknadno budu uključeni i ljudi", naglašavaju.
EEF i ICRAC izrazili su zadovoljstvo internom raspravom u Googleu, naglašavajući potrebu za utvrđivanjem moralnog i etičkog okvira za upotrebu umjetne inteligencije u funkciji oružja.
"Upotreba umjetne inteligencije u oružanim sustavima izuzetno je važna tema i zaslužuje javnu raspravu na međunarodnoj razini i vjerojatno međunarodni sporazum kako bi se zajamčila globalna sigurnost", poručuje dvoje aktivista.
"Kompanije poput Googlea i njihovi pandani širom svijeta moraju razmotriti moguće posljedice i tražiti stvarnu odgovornost i standardne ponašanja od vojske koja traži njihovo stručno znanje. Isti zahtjev moraju uvrstiti i u vlastiti profesionalni kodeks", dodaju.
