SAD priznaju: Ne možemo zaštititi Europu ako Rusija napadne

Po prvi puta nakon raspada Sovjetskog Saveza, Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država obnavlja svoje planove za oružani sukob s Rusijom, doznaje ugledni časopis Foreign Policy.

Pripremni planovi za sukob s Rusijom zapostavljeni su nakon 1991. godine, kada Rusija više nije izgledala kao prijetnja NATO paktu. U godinama koje su uslijedile, Rusija je sve više i surađivala s Amerikom, dok su bivše države Varšavskog pakta pristupale NATO-u, te Pentagon nije vidio potrebu za ažuriranje svojih planova za sukob s Rusijom.

No, nakon ruskog pripajanja Krima i okupacije istočne Ukrajine, SAD je shvatio da je budući sukob s Ruskim snagama sasvim moguć.

Novi planovi imaju dva smjera. Jedan se fokusira na to što Sjedinjene Države mogu učiniti ukoliko Rusija napadne jednu od zemalja članica NATO pakta, a drugi na mogućnosti američke akcije izvan zemalja NATO-a. Oba seta planova fokusiraju se na baltičku regiju, što Pentagon smatra najizglednijim scenarijem nove ruske agresije.

Rezultati ratne igre bili su poražavajući

U lipnju 2014. godine, američko ratno zrakoplovstvo zamolilo je Davida Ochmaneka, tadašnjeg pomoćnika ministra obrane za razvoj snaga, za mišljenje o Ruskom susjedstvu. U isto vrijeme, kopnena vojska zamolila je jednog njegovog kolegu sa instituta Rand, i zajedno su proveli vježbu ''ploča stola'', vrstu ratne igre između dva tima: crveni (Rusija) i plavi (NATO).

Scenarij je bio sličan onome koji se odvio na Krimu i u istočnoj Ukrajini: rastući politički pritisak Rusije na Estoniju i Latviju (dvije članice NATO pakta u kojima obitava veći postotak ruske manjine), nakon kojeg slijedi pojava provokatora, prosvjeda i zauzimanje državnih institucija.

''Naše pitanje je bilo: Može li NATO obraniti te zemlje?'' sjeća se Ochmanek.

Rezultati su bili poražavajući. Čak i kada bi sve NATO-ve postrojbe iz Europe bile poslane na Baltik, čak i kada bi SAD mobilizirale 82. padobransku diviziju, Ruske trupe bi još uvijek bile dvostruko brojnije.

''Nemamo dovoljno vojske u Europi. Također, ostaje činjenica da Rusi imaju najbolje projektile zemlja-zrak na svijetu, i ne boje se koristiti tešku artiljeriju'', zaključio je Ochmanek.

Nakon osam sati isprobavanja različitih scenarija, zaključak je bio depresivan: ''Ne bi mogli obraniti Baltik.''

Ochmanekova analiza

Drugi dan pokušali su ponovno, uz pretpostavku da je NATO počeo poboljšavati svoju raspodjelu snaga u Europi. Rezultat je bio malo pozitivniji, ali ne mnogo.

''Mogli bi obraniti glavne gradove, možemo Rusiju suočiti s problemima, i možemo spriječiti brzo osvajanje, ali dinamika ostaje ista''.

Dvodnevnu vježbu Ochmanek je ponovio osam puta, s djelatnim vojnim osobljem. ''Odigrali smo je 16 puta s osam različitih timova. Svaki put s istim rezultatom''.

Visoki dužnosnik ministarstva obrane tvrdi da je Ochmanekova analiza uzeta u obzir. ''Na kraju priče, ne sumnjam da će NATO pobijediti i da ćemo povratiti teritorij bilo koje NATO članice'', rekao je. ''Ne mogu jamčiti da će biti lako ili bez rizika. Moj posao je pobrinuti se da smanjimo taj rizik''.

Opširnije na stranicama Jutarnjeg lista