Ray Kurzweil, slavni futurist i izumitelj, navršio 75 godina

Na današnji dan prije 75 godina, 12. veljače 1948. rođen je Raymond Ray Kurzweil, poznati izumitelj i istraživač razvoja novih tehnologija.

Kurzweil je i Googleov direktor inženjeringa. Ponajviše je poznat po teorijama vezanima uz umjetnu inteligenciju i tzv. singularity.

Kurzweil je rođen u New Yorku, u četvrti Queens. Roditelji su mu bili židovskog podrijetla i pobjegli su iz Austrije u SAD pred Drugi svjetski rat.

Kurzweil se istaknuo već tijekom školskih dana, a studirao je na poznatom MIT-u (eng. Massachusetts Institute of Technology) koji se nalazi u blizini središta Bostona i odmah u susjedstvu sveučilišta Harvard.

Diplomirao je 1970. godine, a nakon završetka studija izumio je "Kurzweil Reading Machine", uređaj koji je slabovidnim osobama po prvi put omogućio pristup normalnim tiskanim tekstovima. pretvarajući tiskane tekstove u akustične signale, tako ih čitajući naglas.

Kurzweilov izum i danas se smatra najvećom prekretnicom u društvenoj integraciji slabovidnih nakon Brailleova pisma koje je uvedeno 1829. godine.

Godine 1983. Raymond je osnovao Kurzweil Music Systems u SAD-u. Proizvodnja sintesajzera sposobnih za proizvodnju kvalitetnih, prirodnih zvukova bio je veliki izazov u to vrijeme.

Ideja o osnivanju tvrtke za elektroničke glazbene instrumente nastala je iz prijateljstva sa slijepim glazbenikom Steviejem Wonderom, koji je čuo za Kurzweilov stroj za čitanje 1976. i tada ga je kontaktirao.

Kao zahvalu za glazbenu podršku, Raymond Kurzweil proizveo je poseban model K250 za Stevieja Wondera kojim se moglo upravljati glasovnim naredbama. Kasnije je prava prodao korejskoj kompaniji Young Chang Akki Co. Ltd., ali je zadržan naziv brenda "Kurzweil".

Godine 2002. na web stranici Long Bet One kladio se u 20.000 dolara da će 2029. računalo, odnosno "strojna inteligencija", proći Turingov test. To je prva oklada na stranici i jedna od najstarijih javnih oklada na webu.

Iste godine primljen je u Nacionalnu kuću slavnih izumitelja za svoja postignuća, a također je primio Nacionalnu medalju za tehnologiju od predsjednika Billa Clintona.

Godine 2008. suosnivač je Sveučilišta Singularity s Peterom Diamandisom i Robom Nailom. Nudi programe obuke za rukovoditelje, start-up centar i savjetovanje o inovacijama.

Kurzweil je postao direktor inženjeringa u Googleu u prosincu 2012.

Kurzweilove ideje su kontroverzne. Dok ga njegovi zagovornici vide kao vizionara umjetne inteligencije i računalnog genija, njegovi kritičari njegovu metodu nazivaju neznanstvenom, a neka od njegovih obećanja "kvazi-religioznim."

Na primjer, filozof Janina Loh primjećuje da njegovo proročanstvo o pojavi singularnosti sadrži induktivnu zabludu jer on pokušava predvidjeti posebne događaje.

Futurolog Kevin Kelly vjeruje da, iako je Kurzweil vjerojatno u pravu kada je riječ o smjeru buduće tehnologije, ali on je previše optimističan u pogledu predviđenog vremenskog okvira da bi se njegova predviđanja mogla ostvariti.

Njegova nepokolebljiva predanost njegovim idejama čini ga svojevrsnim "modernim prorokom ... koji je u krivu".

Kurzweil se smatra jednim od najpoznatijih pionira transhumanizma. On predviđa eksponencijalni porast razvoja informacijske tehnologije za 2045. godinu: singularnost koja će omogućiti umjetnu inteligenciju s kojom čovječanstvo može postići besmrtnost.

Nakon njegove smrti Kurzweilovo će tijelo biti sačuvano u smrznutom stanju u poznatoj krioničkoj tvrtki Alcor Life Extension Foundation, kako bi se u mogućnosti moglo oživjeti.