Prvi živući roboti na svijetu sad se mogu i razmnožavati

Prvi živući roboti, poznati kao ksenoboti, koje su napravili američki znanstvenici sad se mogu i razmnožavati, no na način kakav dosad nije viđen, ni kod biljaka, ni kod životinja.

Ksenoboti su manji od milimetra, a napravljeni su od matičnih stanica afričke pandžašice (Xenopus laevis), vrste žabe, iz čijeg latinskog naziva i vuku svoje ime. Ti sićušni ksenoboti prvi put su javnosti predstavljeni2020. godine nakon eksperimenata u kojima je pokazano da se mogu kretati, raditi zajedno te se mogu i liječiti sami sebe.

No sad su znanstvenici sa sveučilišta Vermont, Tufts i Harvard, koji su te ksenobote i kreirali, otkrili i posve nov oblik biološkog razmnožavanja, koji se razlikuje od bilo kojeg oblika biološkog razmnožavanja kod biljaka i životinja trenutno poznatog znanosti.

Bio sam zapanjen time, kaže Michael Levin, profesor biologije sa sveučilišta Tuft i koautor nove studije.

Žabe imaju svoj uobičajeni način razmnožavanja, no kad... oslobodite (te stanice) od ostatka embrija te im pružite priliku da same dokučke kako postojati u novoj okolini, ne samo da one otkriju nov način kretanja, već očigledno otkriju i nov način razmnožavanja, pojašnjava Levin.

Robot, organizam ili oboje?
Matične stanice su nespecijalizirane stanice koje imaju sposobnost razvijanja u druge tipove stanica. Kako bi napravili svoje ksenobote, znanstvenici su ostrugali živuće matične stanice sa žabljih embrija te ih ostavili u inkubaciji. U čitavom procesu nije bilo manipulacije genima.

Većina ljudi robote zamišlja kao napravljene od metala i keramike, ali nije stvar u tome od čega je robot napravljen, već što on radi, a to je da se ponaša samostalno u ime čovjeka, pojašnjava Josh Bongard, profesor računalnih znanosti i stručnjak za robotiku sa sveučilišta Vermont te vodeći autor nove studije.

U tom smislu, to je robot, ali istovremeno to je vrlo jasno i organizam napravljen od genetski nepromijenjene žablje stanice, dodaje Bongard.

Ti ksenoboti su inicijalno bili sferičnog oblika i sačinjeni od oko 3000 stanica, no Bongard kaže da su on i njegov tim otkrili da se oni mogu i razmnožavati. No to se događalo rijetko i u vrlo specifičnim uvjetima.

Ksenoboti su koristili takozvano "kinetičko razmnožavanje", prosces za koji je poznato da se javlja na molekularnoj razini, ali koji nikad prije nije bio primjećen na razini čitavih stanica ili organizama, pojašnjava Bongard.

Uz pomoć umjetne inteligencije, američki znanstvenici testirali su milijarde oblika tijela kako bi ksenobote učinili učinkovitima u tom obliku razmnožavanja, a superračunalo je otkrilo da je najbolji oblik tijela za to "C" oblika. Znanstvenici su otkrili da ksenobot može u laboratorijskoj posudici pronaći sićušne matične stanice, skupiti ih na stotine u svojim ustima, a par dana nakon toga ta ankupina matičnih stanica postala bi novi ksenobot.

Umjetna inteligencija nije programirala te strojevena način na koji obično to mislimo kad je riječ o pisanju koda. Ona je onblikovala i klesala te došla do tog oblika nalik Pac-Manu, kaže Bongard.

Oblik je u svojoj osnovi zapravo sam program. Oblik utječe na to kako se ksenoboti ponašaju kako bi pojačao taj nevjerojatno iznenađujući proces, dodaje, prenosi Zimo.

Sama tehnologija ksenobota je još uvijek u vrlo ranoj fazi te za nju još uvijek nema neke određene praktične primjene. No mogli bi se iskoristiti za čitav niz zadaća u tijelu i okolišu, smatraju američki znanstvenici. To može uključivati i prikupljanje mikroplastike u oceanima, prgled korjenskih sustava te u regenerativnoj medicini.

Američki znanstvenici dodaju da su ti živući strojevi u potpunosti zadržani u laboratoriju te da ih se lagano može ugasiti, jer su biorazgradivi te regulirani od strane stručnjaka za etiku.

Zanimljivo je i to da je taj projekt cjelomično financirala i DARPA (američka agencija za projekte naprednih istraživanja u obrani).

Studija je objavljena u znanstvenom časopisu PNAS.