Prevarom kupujete ono što vam ne treba

Kako i koliko uštedjeti, misao je vodilja koja nas prati na svakom našem koraku. Tako i prilikom kupovanja odjeće ili obuće, posebno na internetu, danas jako popularnom kanalu za kupovinu. No vješti trgovci doskočili su i toj našoj potrebi da uštedimo na njihovoj prodaji.

Na niz različitih sajtova za kupovanja tako ćete moći naći na oglase kako je baš to ili nešto što bi vi željeli, upravo na rasprodaji. 70 posta sniženja, uhvatite sada, poručuju vam.

Alexandra iz Anaheima uštedjela je 222 dolara u svojoj narudžbi, napisat će vam oni, a iako vi tu Alexandru ne poznajete, njezina ušteda zvuči toliko nevjerojatno, toliko dobro, da ste odmah pohrlili kupiti nešto sa sajta ThredUp.

No ono što vama tada neće reći, je činjenica da Alexandra iz Anaheima zapravo tu haljinu nije kupila, jer ona zapravo ne postoji, već su ju izmislili. Primjer je to koji se redovito koristi, i onaj primjer fake newsa na kojeg smo se možda i već navikli, naučili ga prepoznavati.

To je tzv. dark patterns tehnika, koja koristi neiskrenu online tehniku manipulacije korisnicima da naprave ono što možda inače ne bi.

To je digitalna verzija onog elegantnog nametanja proizvoda, poput žvakaćih guma ili čokoladica uz blagajnu, kojim ćete se poslužiti da skratite vrijeme dok čekate u redu, piše The New York Times.

Posebnu pažnju posvetite 'akcijama'

Nekada je očito da je riječ o prevari, no nekada će se držati na toj tankoj liniji između manipulacije i uvjeravanja, i svojom šarenom stranicom vas privlačiti da pristanete na njihove usluge, kliknete na baš taj link i sl. Fenomen "dark patterns" (tamni uzorci) skovao je jedan britanski konzultant Harry Brignull 2010. godine.

Nije to bio prvi put da se takav način prodaje koristio. Njegova se upotreba pojačala u proteklih nekoliko godina, unatoč nizu otkrića da tehnološke kompanije zloupotrebljavaju privatne podatke svojih korisnika.

Važan dio svih tih aktivnosti na internetu je pristanak, odnosno što će ljudi pristati napraviti i podijeliti na internetu, i koliko daleko sve to može otići da ih se potakne da donesu baš onakvu odluku kakvu bi tvorci tih 'akcija' željeli, piše Express.hr.

Koliko je taj fenomen prisutan na internetu nije u potpunosti poznato, no istraživači sa Sveučilišta Princeton pokušavaju izmjeriti taj fenomen, fokusirajući se na maloprodajne kompanije.

Prva je to studija koja je sistematski pregledala veliki broj stranica. Razvili su softvere koji je skenirao više od 10.000 sajtova i otkrio da njih više od 1200 koristi tehnike koje su identificirali takvim 'crnim uzorcima', kao što su i lažne notifikacije ThredUpa.

Ta se studija poklopila sa nizom pokušaja da se uvede regulacija u online svijet, i da se ograniči upotreba takvih tehnika.

"Fokusirali smo se na problem za kojeg mislim da ga svatko prepoznaje", rekla je senatorica Deb Fischer koja se u rješavanje tog problema uključila nakon što su je i samu uzrujale takve tehnike.

Regulaciju i legislativu koja bi se trebala koristiti teško je definirati, kao takva ponašanja ali i kompanije koje bi trebale biti pogođene regulacijom, smatra profesor Woodrow Hartzog sa Sveučilišta Northeastern. No kako naglašava važno je napraviti prvi korak.

Web trgovine često imaju zbunjujuće poruke

"Najvažnije pitanje je kako razdvojiti takvu tehniku od dobrog, starog oglašavanja. Jako je teško odrediti granicu između opravdanog i dozvoljenog uvjeravanja i manipulacije", naglašava.

Ranije spomenuta studija identificirala je te tehnike automatskim skeniranjem teksta i koda na sajtovima. Tako su na primjeru ThredUpa otkrili da taj sajt koristi kod koji je odabrao kombinacije sa liste od 100 imena, 59 lokacija i 82 artikla.

Te rezultate ponovio je i The New York Times pa ih je kod odveo do poruke u kojoj je ispalo da je Abigail iz Albuquerquea, kupila niz stvari, i to haljina u različitim veličinama.

U drugom primjeru pokazalo se kako različiti ljudi kupuju iste rabljene stvari u razmaku od nekoliko dana ili nekoliko mjeseci.

Kada su ih pitali o tome, glasnogovornik ThredUpa rekao je da kompanija koristi "prave podatke", a da lažna imena i lokacije uključuju kako bi zadržali "osjetljiv pristup povjerljivosti privatnih podataka". No na pitanje da li te poruke predstavljaju stvarne nedavne kupovine, nisu odgovorili. Softver kojeg su istraživači koristili fokusirao se na tekst i skenirao samo maloprodajne trgovine, a ne i različite booking stranice, društvene mreže i ostala mjesta na kojima se takva taktika mogla koristiti.

Utjecaj na ponašanje kupca

Isto tako fokusirali su se na uzorke čija je namjena utjecati na ponašanje kupaca, a ne na dijeljenje podataka ili slične aktivnosti. Više od 160 takvih sajtova koristilo je taktiku nazvanu "confirmshaming" koja od korisnika zahtjeva da kliknu na kućicu u kojoj piše nešto poput "Ne hvala", kako bi izbjegli kupovinu nečega što ne žele.

Niz sajtova koristi zbunjujuće poruke s kojima potiču korisnike da se prijave za slanje emailova ili ostale usluge. Nekada koriste zbunjujuće poruke poput one u kojoj vas pozivaju da označite kućicu ako želite primati emailove, dok zapravo ispada drugačije. Tako su radili na stranici New Balance gdje vjeruju da su te njihove poruke "usklađene sa zakonom i jasne njihovim klijentima", naglašava njihov Damien Leigh.

Dodaje i kako "kompanija uvijek traži niz način kako biti transparentnija sa potrošačima i da će razmotriti otkrića ove studije kada budu objavljeni".

Na više od 30 sajtova pokazalo se kako je jako lako prijaviti se za neku uslugu, no jako ju je teško otkazati, uz kompleksnu proceduru koja je uključivala i telefonske pozive i slično. Većina sajtova koji su bili dio ovog istraživanja slali su poruku da je riječ o popularnim proizvodima, da ih ima samo nekoliko komada na zalihi, i da će biti dostupni još samo kratko vrijeme.

Neki su bili u potpunosti netočni, a neki su bili lažni. Kako je naglasio Arvind Narayanan, jedan od autora istraživanja sa Princetona, to je njihov pokušaj igranja na potrošačke slabosti.

"Ne tvrdimo da bi sve što smo spomenuli u dokumentima trebalo biti subjekt vladinih regulativa. No trebali bi barem biti transparentniji oko toga kako bi oni koji kupuju preko interneta bili svjesni koje se njihovo ponašanje potiče", naglašava.