Poruka iz Mostara: Društvene mreže su naše ogledalo

''Društvene mreže su ogledalo samih nas, a mi ne volimo da to vidimo'', rekla je u razgovoru za Bljesak.info Branislava Antović Aleksić, novinarka, kreatorica medijskog sadržaja – infliencerica i blogerica na Konferenciji odgovornog influensanja (KOI) koja se održava u Mostaru u petak i subotu. 

Inače, Agencija lokalne demokracije Mostar, u sklopu Projekta Mostar- Prostori koji pokreću ovog vikenda održava prvu Konferenciju odgovornog influensanja (KOI) u Gastro Pub Gonzales.

Danas se na konferenciji posebice govorilo o feminizmu, kao najmržoj riječi na internetu, bloggingu i idolima s osjećajem obveze.

Najatraktivniji kanal

''Mislim da su digitalne mreže trenutno jedan od najaktivnijih i najučinkovitijih kanala, kada je riječ o prenošenju i vidovima priče o feminizmu i svim onim problemima s kojima se nosi manjak rodne ravnopravnosti'', kaže Braislava koja smatra kako je najveća prednost društvenih mreža činjenica da su dale glas marginaliziranim grupama kojima je taj glas bio dalek i nedostižan i kojima se nije pružala mogućnost da dobiju medijsku prisutnost, koja je, smatra ranije bila rezervirana samo za tradicionalne medije koje nisu imali sluha za probleme kojih se dotiče feminizam.

''Ono što je jako važno je da spoznamo da su nam digitalne mreže omogućile da razgovaramo o problemima koji su dugo bili taboo dugo. Te teme su bile potpuno zanemarivane ili namjerno gurane pod tepih jer nije bilo adekvatno pričati o njima, nije bilo relevantno i interesantno jer su se ticali grupa koji nisu bili muškarci'', kaže Branislava.

Pročitajte još

Konferencija o odgovornom influensanju - ''Svi smo mi influenseri''

Iako u javnost često prvi isplivaju negativniji influenseri i stvari, Branislava kaže kako u svakoj profesiji imate one koji su pošteni i manje pošteni.

Javno o otvorenim temama

''Stalno se ističe negativan primjer, a ne uzima se u obzir da je to jedna velika zajednica ljudi koji se na ovaj posao bave na ispravan i manje ispravan način. Nas je toliko koji na super način koristimo mreže, koji smo pokrenuli i otvoreno pričali o temama koje su zaista bile taboo. O mentalnom zdravlju, nasilju nad ženama o svakom vidu diskriminacije… Mi ovdje imamo Dženet koja je Romkinja i otvoreno priča o diskriminaciji koju doživljava. Ja sam otvoreno pričala o svom opsesivno-kompulzivnom poremećaju i anksioznom poremećaju. Prije par mjeseci sam doživjela spontani pobačaj o kojem sam otvoreno pričala i nakon toga sam dobila puno poruka od žena koje nisu, osim s partnerom, nikome progovorile o tom problemu. Nakon toga poslali su mi poruke zahvale i da im je lakše'', kaže Branislava ističući kako se bale takvim temama, a usput će se baviti i onim malo ljepšim temama kao ljepota, moda, putovanja, ljepota i umjetnost jer, kaže, to je sve život.

Dženet Koko na konferenciju je u Mostar stigla iz Beograda, osim što je aktivistica i bori se za prava žena posebice Romkinja, bavi se fotografijom i odnedavno i filmom.

''Feminizam je preko influensinga sve više izražen. Drago mi je što imamo sve više aktivistica koje se bave ovom temom pogotovo što imamo sve mlađe djevojke koje to zanima i hoće da studiraju rodne studije i da što više o tome nauče, tako da konačno možemo biti ravnopravnije u svakom smislu'', kaže Dženet, koja smatra da se tako možemo više pozabaviti temom nasilja.

Trenutno je kaže u Srbiji glavna tema vršnjačko nasilje, ali i svako drugo a prosvjedi protiv nasilja već duže traju.

''U Srbiji se ne kapira zašto to ženama treba, gledaju kao nešto posebno tražimo, a ne kao da je to nešto osnovno'', kaže Dženet, govoreći kako iako se često ističu negativni influenseri i komentari, ona gleda pozitivniju stranu.

Nove generacije su nada

''Pokrenuo se neki val, pogotovo nakon nekih nemilih događaja i diskriminacije, konkretno djevojke kojoj su donijeli bakar u školi da je zezaju, pa nitko nije htio ići s njim na maturu, nakon toga se pokrenuo cijeli val podrške, gdje se javlja i poznata ličnost da ide s njom na maturu. No matura će proći, bitno je kako se djevojka osjeća. Matura će proći, ali bitno je da ti dječaci i ostali shvate da ne treba to raditi. Mislim da je krenulo buđenje novih generacija, koji su svjesni da treba da budimo i ove druge i da radimo na svim nivoima'', kaže Dženet dodajući da je važno da kroz neke pozitivne primjere potaknemo druge.

''Bavim se problemom ranih brakova, to nije romska ni bilo čija tradicija. Obrazovanje je ključno za razvoj bilo kojeg naroda. Važno je da poruke dolaze do publike, a Internet i mreže pomažu'', kaže Dženet, dodajući da poruka ipak dođe do onih koji treba da je čuju, ali moramo da krenemo od toga kako mediji sve to pokazuju.

''Velika je borba, ali se uzdam u te nove generacije koje će dosta toga promijeniti'', kaže Dženet.

Nikolina Pavličević koja stoji iza profila 'kritički' na instagramu, rekla je kako se bavi društveno odgovornim temama, te smatra kako se u posljednje tri godine, od kada je pokrenula profil, stanje puno bolje.

''Ja ne znam ni jednu influenskerku da se bavi takvim stvarima, mada sada vidim dosta stranica i ljudi kojima to nije primarni sadržaj ali pokreću važna pitanja'', rekla je Nikolina.

Loših komentara kaže, ima često, kaže da je nedavno dobila i komentar kako ''mrze muškarce'', a većina ljudi aktivizam više ne voli nego što voli.

''Mislim da je ljudima neprijatno da pričaju o nekim temama koje su uvriježene u naše društvo i koje smo mi toliko navikli. Npr navikli smo na način na koji da gledamo žene, da postupamo tako i to se ne vidi samo u nasilju nad ženama. To su neki trajni oblici nasilja - o načinu na koji mi pričamo o ženama vidi u jeziku da imamo puno pogrdnih izraza za žene, to nas vraća na osnove, a mi smo toliko navikli i normalizirali. No kada se to trudimo to promijeniti nitko neće'', kaže Nikolina, dodajući da naše naslijeđe i prošlost i dalje jako utječu na brzinu promjena.

Važno je kako koristimo mreže

Branislava je zaključila kako društvene mreže nisu ni pozitivne ni negativne, nego su takve kako ih mi iskoristimo.

''Možete pronaći neke ljudi koji vam odgovaraju. Tako se povezujete i pratite edukativan sadržaj. Imamo malo tu moć, da odlučimo kakav će sadržaj da nam se plasira na feedu'', kaže Branislava dodajući kako je na nama pojedincima da pametno biramo.

Pročitajte još

Nevena Pandža: ''Od influencanja se može živjeti''

Jači od algoritma

''Algoritam nam sada nudi ovo ili ono, ali mi sada moramo da naučimo da budemo jači od algoritma i da mi njega istreniramo, a ne on nas. TikTok je zapravo sjajna mreža, jer vi algoritmu govorite što se vama dopada ili ne i on na osnovu toga vama nudi kasnije sadržaj. Mreže su sjajna stvar, a one su ono što vi načinite'', kaže Branislava dodajući kako su društvene mreže ogledalo samih nas, a mi ne volimo da to vidimo i to nam se ne dopada.

''Onda mislimo da je to do društvenih mreža, ali nije do njih, do nas je. Samo što su one nama jasno pokazale silne mane koje imamo kao zajednica, kao društvo, kao pojedinci i to nam smeta, a ne shvaćamo da je to uvijek postojalo samo se o tome nije pričalo javno i otvoreno kao danas'', kaže Branislava, još jednom podcrtavajući kako mi u društvenim mrežama vidimo ono što smo mi sami.

''Ako mi napišemo komentar mržnje to nije napisao bot, to je napisao čovjek. Ta osoba tu mržnju ima u sebi, ali nije je širila na taj način. Sada ćemo možda da potaknemo tu osobu da ne čini ono što je činila, možda postanu svjesni da to nije ispravno'', zaključila je Branislava.