Političko online oglašavanje bit će zakonski regulirano

Političko oglašavanje na društvenim mrežama treba biti regulirano jedinstvenim predizbornim pravilima kako bi korisnici točno znali tko stoji iza kojih reklama, ocijenili su u ponedjeljak članovi Odbora EP-a za unutarnje tržište i zaštitu potrošača na savjetodavnoj sjednici o uredbi koju predlaže EK.

Dužnosnica EK-a Ana Gallego Torres predstavila je članovima Odbora prijedlog uredbe kojom se nastoji uvesti pravila o političkom oglašavanju i financiranju političkih oglasa u ''online'' prostoru, prvenstveno na društvenim mrežama.

Gallego Torres je kazala da su pravila o političkom oglašavanu različito regulirana u državama članicama, te da je zbog nedostataka u nacionalnom zakonodavstvu nekih EU članica ugrožen cilj reguliranja transparentnosti u političkom oglašavanju.

Zbog toga je navela da je potrebno uskladiti pravila na razini cijele Europske unije. ''Države članice reguliraju pravila, ali ona su uglavnom usmjerena na tradicionalne medije poput novina ili televizija. Međutim, političko se oglašavanje preselilo na internet, na društvene mreže i slične platforme, zbog čega nastaje rupa u zakonu'', kazala je Gallego Torres predstavljajući prijedlog Uredbe o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, prenosi Hina.

Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom u ožujku prošle godine, gotovo 40 posto korisnika internetskih platformi naišlo je na sadržaje za koje nisu bili sigurni spadaju li pod rubriku političkih oglasa ili ne. Kako više ne bi bilo takvih nedoumica, prema prijedlogu EK-a svaki bi politički oglas morao biti jasno označen kao takav te bi morao pružiti informacije o tome tko je i koliko platio za taj oglas.

Osim toga, od oglašivača će se tražiti da navedu kojoj je točno grupi korisnika namijenjen određeni oglas, a nova pravila mogla bi se primjenjivati uoči sljedećih europarlamentarnih izbora 2024. Za njihovu provedbu bit će zadužena nacionalna regulatorna tijela koja će imenovati države članice i koja će imati ovlasti dodjeljivanja novčanih kazni za političke aktera koji prekrše navedena pravila.

Izvjestitelj EP-a Sandro Gozi iz kluba liberala upozorio je na opasnosti od miješanja stranih aktera u unutarnje demokratske procese pojedinih država. Kao primjer naveo je slučaj s Cambridge Analyticom, a zatim je kazao da su potrebna preciznija pravila kada se radi o naručiteljima ili ponuđačima usluga političkog oglašavanja registriranima izvan područja EU-a.

Cambridge Analytica je tvrtka za analitiku podataka koja je radila u izbornoj kampanji bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i u kampanji za Brexit.

Prema pisanju britanskog lista Guardian, Cambridge Analytica koristila je osobne podatke Facebook korisnika koji su preuzeti bez dozvole početkom 2014. godine ne bi li uspostavila sustav koji bi pojedinačnim biračima u SAD-u, svakom pojedinačno, slao personalizirane političke oglase. Na taj je način utjecala na odluku birača tijekom američkih predsjedničkih izbora u studenom 2016. godine, kao i na referendum o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije u lipnju iste godine.

Pablo Arias Echeverria iz Europske pučke stranke tvrdi da tijekom referendumskih i predizbornih kampanja sve češće dolazi do izrazite polarizacije društva, zbog čega podržava spomenutu uredbu.

''Naveli smo slučaj Cambridge Analytice, a Europska se unija teško mogla braniti u takvim slučajevima jer nije imala dobru regulativu'', dodao je.

Zastupnica europskih socijaldemokrata Maria Leitao Marques smatra da EU ni nakon usvajanja ove Uredbe neće imati dobru regulativu. ''Ovo je obična šećerna vodica umjesto pravog, snažnog lijeka za dijagnozu koju naše demokracije imaju''.

Marques ne vjeruje da će se ovim dokumentom riješiti problemi vezani uz predizborne manipulacije, a kao dodatni problem istaknula je to što nije dovoljno pozornosti upućeno ''influencerima'' koje ona također ubraja u sudionike političkih kampanja.

Alexandra Geese, zastupnica kluba zelenih, glavni problem vidi u padu povjerenja građana u demokratski proces, što dokazuje značajan broj američkih građana koji još uvijek vjeruju da su predsjednički izbori u studenom 2020. godine bili namješteni.

Kosma Zlotowski iz kluba europskih konzervativaca i reformista kazao je da valja proširiti definiciju političkih aktera, koja ne bi trebala obuhvaćati samo političke stranke, izabrane dužnosnike i kandidate za predstavnička tijela. ''Ne smijemo zaboraviti da nevladine organizacije, udruge civilnog društva i sindikati također imaju političku agendu i ciljeve političke naravi''.

Katerina Konecna, u ime je kluba europske ljevice, izjavila da Europski parlament kao zakonodavno tijelo mora pronaći ravnotežu između prava građana na informacije i utjecaja koje neke informacije mogu imati na djelovanje građana u političkom kontekstu

Predstavnica EK-a Gallego Torres naglasila je da prijedlog uredbe ne smanjuje slobodu govora, već nastoji zaštititi birače od dezinformacija tijekom predizbornih kampanja i osnažiti ulogu svih aktera u izbornom procesu. Što se ''influencera'' tiče, Torres je rekla da su i oni uključeni prijedlogom uredbe. ''Svi oni koji su plaćeni da prezentiraju političke poruke na svojim profilima moraju ispuniti obaveze etiketiranja i transparentnosti.'' To znači da će ''influenceri'' morati jasno označiti što je od sadržaja na njihovim profilima politički oglas te tko je platio za isti taj oglas.

Gallego Torres je odgovorila zastupnicima da će protagonisti izvan EU morati imati pravnog zastupnika registriranog unutar područja Unije ako žele ponuditi usluge političkog oglašavanja u nekoj od zemalja članica.

Europska komisija pokrenula je u ponedjeljak javno savjetovanje o europskom zakonu o slobodi medija koji namjerava objaviti najesen i kojim želi osigurati neovisnost i pluralizam medija. Kroz javno savjetovanje Komisija namjerava prikupiti mišljenja o najvažnijim pitanjima koja utječu na funkcioniranje unutarnjeg medijskog tržišta, uključujući različite vrste upletanja u medije, kao i ekonomske trendove.

Javno savjetovanje pokriva tri glavna područja koja su relevantna za medijska tržišta. Prvo se odnosi na transparentnost i neovisnost, u što spadaju pregled transakcija na medijskom tržištu, transparentnost vlasništva nad medijima. Drugo područje su uvjeti potrebni za zdravo funkcioniranje medija, što uključuje izloženost javnosti, pluralitet stajališta, medijske inovacije na tržištu EU-a. Treće područje odnosi se na pravednu raspodjelu državnih resursa, u što spadaju neovisnost javnih medija, transparentnost i pravedna distribucija državnog oglašavanja.