Podaci o lokaciji mobilnih telefona vrijede 12 milijardi dolara

Tvrtke za koje većina ljudi najvjerojatnije nikad nije čula imaju pristup povijesti lokacija na vašim mobilnim uređajima i na tome vrte velik, ogroman novac. Na tom tržištu lokacijskih informacija nalazi se velik broj igrača: čitači, sakupljači, agregatori, lokatori, trgovci... i svatko se od njih hvali količinom i opsegom informacija koje je prikupio i s kojima može trgovati. The Next Web procjenjuje da se na toj razmjeni informacija za novac vrti oko 12 milijardi dolara.

Kompanija Near tako samu sebe hvali kao vlasnika "najvećeg svjetskog skupa podataka o ponašanju ljudi u stvarnom svijetu", s prikupljenim informacijama o "1,6 milijardi ljudi u 44 zemlje". Near je pokrenut 2012. godine, sjedište im je u Singapuru, a urede imaju u Kaliforniji, New Yorku, Londonu, Parizu, Bangaloreu, Tokiju i Sydneyju.

X-Mode pak tvrdi kako raspolaže podacima koji predstavljaju "25%+ odrasle populacije SAD-a", dok se Mobilewalla hvali pristupom podacima iz "40+ zemalja, 1.9B+ uređaja, 50B mobilnih signala dnevno, 5+ godina podataka".

The Next Web je u svom izvještaju identificirao 47 različitih tvrtki koje prikupljaju, prodaju ili trguju podacima o lokaciji s mobilnih telefona. One nude kôd programerima aplikacija, unovčavaju korisničke podatke i prodaju analitiku prikupljenu s "1,9 milijardi uređaja". Šest tvrtki ima podatke s više od milijardu uređaja, a najmanje četiri druge tvrtke kažu da su njihovi podaci "najtočniji".

U svemu tome ostaje sasvim nejasno tko je s kime i kako povezan i s kojim ciljem prikuplja i koristi te podatke. Tu i tamo iscure informacije poput onih iz lanjskog izvještaja Motherboarda u kojem je ukazano na to da je X-Mode prikupljao podatke iz muslimanskih molitvenih aplikacija i zatim ih prodavao kompanijama koje surađuju s vojskom.

Wall Street Journal pisao je pak o tome kako je Venntel, tvrtka koja se bavi "inovativnom analizom velikih podataka za najizazovnije probleme u svijetu", saveznim agencijama prodavala podatke o lokacijama imigranata. A to su samo neki primjeri...

Većina kompanija tvrdi kako im je privatnost primarna briga te naglašavaju da jako paze i nikada ne prodaju informacije koje bi mogle otkriti identitet osobe. No, kako pokazuju anonimne studije poput one objavljene u časopisu Nature, ne postoji jasan način da saznate kako se vaše kretanje prati, njime trguje i monetizira. Tvrtke obično ne objavljuju koje aplikacije pružaju prikupljene podatke, niti kakve podatke prikupljaju, kamo odlaze ili kada, javlja Bug.

The Next Web je istražio marketinški jezik 47 tvrtki i pratio kako podaci s mobilnih telefona putuju kroz informacijski ekosistem. Sve dakako počinje izdavanjem dozvole za pristup podacima o lokaciji i u tome često nitko ne vidi ništa loše. Uostalo, aplikacije o prognozi vremena ili one s kartama ne bi vam mogle pružiti informaciju koju tražite ako ne znaju gdje se nalazite.

No neke od ovih aplikacija prodaju te podatke o lokaciji i dijele ih s tvrtkama koje ih analiziraju i koriste za profit. Upravo time bavi se na primjer Advan Research. Drugi, poput Adsquarea, kupuju ili trguju podacima iz različitih aplikacija kako bi ih objedinili s drugim izvorima.

Najlakše je sumnjivim aplikacijama uskratiti pravo da vas lociraju ili ih deinstalirati. No, upozoravaju stručnjaci za sigurnost, čak i "dobroćudne" aplikacije mogu biti izvori informacija kojima će zadržati tržišnu prednost ispred konkurencije nudeći korisnicima više i bolje upravo temeljem prikupljenih podataka. Pitanje je samo gdje je granica između "doba" i "zla" i tko će i kojim zakonima regulirati ovu trgovinu privatnim podacima.