Podaci o djeci koje je bolje ne objavljivati na Facebooku

S ciljem zaštite osobnih podataka djece na internetu Agencija za zaštitu osobnih podataka objavila je preporuke roditeljima za ponašanje na društvenim mrežama.

Izvor: azop.hr

1. Koje su preporuke Agencije za zaštitu osobnih podataka roditeljima po pitanju objavljivanja informacija vezanih uz njihovu djecu na internetu, s osobitim naglaskom na objave na društvenim mrežama?

Zaštita osobnih podataka počinje od samog građanina koji može i mora djelovati preventivno u cilju osiguranja zaštite njegovih osobnih podataka.

Neophodan je odgovoran i razborit odnos prema vlastitim osobnim podacima na način da ih se daje samo u mjeri u kojoj je to potrebno za ostvarenje određene svrhe i osobama koje su ovlaštene primiti navedene podatke, bilo da ih za to ovlašćuje zakon, ugovor ili neka druga legitimna i opravdana svrha.

Kada su u pitanju moderne tehnologije i društvene mreže, moramo napomenuti da prije objave bilo kojeg osobnog podatka na internetu, primjerice Facebooku, svaki građanin mora imati na umu da onog trenutka kad objavi taj podatak, više nije vlasnik navedenog podatka. Stoga preporučujemo kao nužnost proučiti pravila privatnosti na Facebooku i drugim društvenim mrežama. Ako već koriste Facebook kao medij komuniciranja, postoje načini na koje se osobni podaci mogu zaštititi putem raznih opcija. Laički rečeno, Facebook profil, uključujući sve što korisnik objavljuje na njemu može biti javno ili dostupno ograničenom (izabranom) krugu ljudi – primjerice kontaktima s kojima je korisnik povezan.

U tom smislu upozoravamo naročito djecu da nikako ne prihvaćaju prijateljstva na Facebooku s osobama koje uopće ne poznaju u stvarnom svijetu, a pogotovo da s nepoznatima ne razmjenjuju osobne podatke, naročito one vrlo osobne i intimne prirode koje u rukama krivih osoba (pedofila, ucjenjivača, malicioznih pojedinaca) mogu postati moćno sredstvo za ucjenjivanje i prijetnju.

Smatramo neodgovornim kada roditelji bez ikakve osnove na internetu i društvenim mrežama objavljuju osobne podatke o svojoj djeci kao što su to fotografije, imena djece, ime škole ili vrtića koju djeca pohađaju, mjesta gdje se slave rođendani i slično.

Pružanje mase nepotrebnih informacija koje se odnose na privatni život svakog građanina, a naročito djeteta krajnje je neozbiljan čin svakog roditelja koji može dovesti do neželjenih pa i tragičnih situacija. Naime, ovakvom lepezom informacija, u stvari se odašilje pozivnica potencijalnim pedofilima, otmičarima, kradljivcima organa i sl.

Zaključno, preporuka Agencije je – Manje je više – drugim riječima, odgovorno ponašanje podrazumijeva ograničavanje dostupnosti podataka o djeci odnosno dijeljenje tih podataka samo osobama od povjerenja, dakle kontaktima pod kojima se podrazumijevaju osobe koje poznajemo u stvarnom svijetu i između kojih postoji odnos povjerenja.

2. Koje opasnosti proizlaze iz objavljivanja informacija o djeci na internetu?

Kao što je već naprijed rečeno, prevelik opseg informacija o djeci te javna objava svih tih informacija uključujući i fotografije djeteta mogu postati sredstvo zlouporabe odnosno prikladan mamac za pedofile, otmičare djece, ucjenjivače i sl. Nadalje, djecu je nužno podučiti kulturi ponašanja na društvenim mrežama, drugim riječima ukazati im i upozoriti ih da ne objavljuju tuđe osobne podatke bez pristanka osoba o čijim podacima se radi, dakle, ukazati im na potrebu čuvanja tuđe privatnosti i na potrebu čuvanja vlastite privatnosti. Nadalje, s obzirom na njihovu sklonost da dijele svoje podatke nepoznatim osobama, nužno je ukazati na opasnosti od takvih radnji (npr. slanjem intimnih fotografija nepoznatoj osobi, mogu postati mete ucjenjivanja te iste osobe, koja može zahtijevati nešto od maloljetnika pod prijetnjom da će, ako se to ne učini, tu fotografiju objaviti javno na internetu).

Nadalje, objavom podataka o svom kretanju kao i kretanju ukućana te detaljnim obavještavanjem o aktivnostima obitelji – internet može postati otvoren prozor za provalnike koji upućeni u informaciju kad nikog nema kod kuće mogu izvršiti provalu. Treba imati na umu da što je više osobnih podataka o nekoj osobi objavljeno na internetu – iz čega se lako može napraviti profil te osobe, veća je opasnost od zlouporabe tih osobnih podataka, npr. moguće je napraviti lažan, ali vrlo uvjerljiv profil te osobe, dakle krađu identiteta.

3. Koje su neke od najčešćih uočenih zlouporaba prikupljanja osobnih podataka građana na internetu općenito?

Kreiranje lažnih blogova, lažnih Facebook profila, hakiranje korisničkih računa, krađe osobnih podataka putem pecanja osobnih podataka, a u tu svrhu može poslužiti telefonski poziv ili elektronička poruka gdje pošiljatelj ili osoba koja poziva nastoji uvjeriti građanina da mu dade svoje osobne podatke, obično i financijske prirode, može se tražiti OIB, broj kartice, odnosno računa i sl. te se potom osobni podaci mogu zloupotrijebiti u svrhu prijevare, krađe novaca ili pribavljanja neke druge protupravne imovinske koristi.

Izrazito negativan trend zlouporabe osobnih podataka je objava tuđih osobnih podataka, npr. fotografija osobe na internetu putem npr. Facebooka – bez pristanka osobe o čijim podacima se radi nakon čega posjetitelj i kontakti te stranice objavljuju neprimjerene, vulgarne komentare u svrhu izrugivanja, sramoćenja i ostalih negativnih i diskriminatornih radnji. Nerijetko navedeni komentari prerastu u govor mržnje i ovdje se ne radi samo o povredi privatnosti na najgrublji mogući način već su ostvarena i obilježja kaznenog djela nedopuštene uporabe osobnih podataka, a ujedno riječ je o internetskom nasilju.

4. Na koje načine građani mogu zaštititi sigurnost informacija o sebi i svojoj djeci na internetu, s obzirom na to da danas sudjelovanje na društvenim mrežama često čini intergralni dio svakodnevice velikog broja građana?

Upravo odgovornim ponašanjem, kojima će se prevenirati potencijalne zlouporabe. Dakle, a kao što je i naprijed rečeno, kada se koriste određene aplikacije, npr. društvene mreže kao Facebook, nužno je dobro proučiti pravila privatnosti i biti svjestan tko sve može vidjeti objavljeni sadržaj. Zaključno, nužno je voditi računa o opsegu objavljenih podataka, krugu osoba koji vidi navedene osobne podatke, šiframa pomoću kojih se ulazi u korisničke račune i koje štite identitet korisnika navedenih računa i naposljetku vrsti osobnih podataka koji se objavljuju. Osobnim fotografijama za koje ne bismo željeli da ih vidi naš šef, kolega, susjed ili znanac, čak ni kad su zaštićene nije mjesto na Facebooku.