Obuka u Mostaru za mlade - Učili kako se nositi s izazovima digitalnog doba

Projekt ''Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju'' po prvi put spaja mlade, organizacije civilnog društva, medije i fact check-ere, u prepoznavanju digitalnih/ online sadržaja kojima se potiče nasilni ekstremizam.

Jučer je u Mostaru u organizaciji Udruženja ''Ja bih u EU'' održana jedna u nizu obuka ''Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju'' gdje su mladi kroz rad sa eskpertima/icama razvijali znanja i vještine prepoznavanja nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju, ali i radili na kompentencijama preuzimanja uloga u procesu istraživanja, identifikovanja, razotkrivanja i suprotstavljanja slučajevima nasilnog ekstremizma u digitalnoj sferi.

Tko stoji iza sadržaja?

Projekt ''Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju'' po prvi put spaja mlade, organizacije civilnog društva, medije i fact check-ere, u prepoznavanju digitalnih/online sadržaja kojima se potiče nasilni ekstremizam i prate i istražuju motivi i ciljevi onih koji stoje iza takvih sadržaja. Projekt podržava SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira, Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski ga podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Ines Bulajić, komunikacijska konzultantica s mladima je definirala ponašanja i formulacije radikalizma koje vode ka nasilnom ekstremizmu, posebno obraćajući pažnju na kontekst Bosne i Hercegovine, te je govorila o izobličavanju društvenih vrijednosti i stvaranju podjela koje vode u nasilni ekstremizam.

''Ovo je bila odlična prilika da razgovaramo o identitetima i ulozi koju njihovo poimanje ima u potencijalnoj radikalizaciji mladih ljudi ka nasilnom ekstremizmu i terorizmu. Mladima je bilo jako bitno govoriti o stereotipima, predrasudama i diskriminaciji kao osnovnim preprekama interkulturalnom dijalogu i izgradnji mira u njihovoj lokalnoj sredini''- navela je ekspertica Bulajić.

Anida Sokol, urednica i istraživačica ''Media Centra Sarajevo'' se u svom predavanju i interaktivnom radu sa mladima osvrnula na jezik mržnje u komentarima na društevnim mrežama i medijima, uz napomenu da je tanka linija između jezika mržnje i fizičkog nasilja. Emir Zulejhić, urednik i istraživač ''Raskrinkavanja'' je govorio o prepoznavanju i provjeri tačnosti problematičnog sadržaja u medijima i na društvenim mrežama.

Vještine snalaženja u online prostoru

''S obzirom na količinu dezinformacija, raznih manipulacija ali i govora mržnje, jako je bitno imati praktične vještine snalaženja u online prostoru. Sudionici/e su se za početak upoznali s fact-checking organizacijama u regiji, koje im mogu poslužiti kao kredibilni izvori pri traženju odgovora na pitanje da li su neke informacije točne. Ukoliko i sami žele istraživati porijeklo, točnost, autentičnost ili širi kontekst informacija na koje naiđu, dobili su znanja i vještine koje će im to omogućiti. Upoznati su s naprednim pretraživanjem društvenih mreža i interneta generalno, kao i s alatima za analizu fotografija i videosnimaka, a koje će im u tome pomoći'' - kaže istraživač i urednik Zulejhić.

Branko Petrović, ekspert za cyber sigurnost, je govorio o štetnim online sadržajima koji vode nasilnom ekstremizmu, ali i zakonodavnim, regulatornim i samoregulatornim okvirima protiv ovakve vrste online sadržaja, te kulturi nasilja i zaštiti u cyber prostoru.

''Na radionici prvenstveno smo prošli kroz metodu rada kada je u pitanju digitalna forenzika. Usvojili smo šest jednostavnih koraka digitalne forenzike i naučili kako napraviti digitalni forenzički izvještaj. Nakon toga smo akcenat stavili na otkrivanje motiva i identiteta izvora (vlasnika) portala, odnosno medija koji šire govor mržnje i lažne informacije, te time doprinose stvaranju nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju. Kroz praktičnu vježbu smo pokazali koji se sve alati mogu koristiti kako bi se otkrio identitet vlasnika medija i kreatora sadržaja koji podstiče nasilni ekstremizam u digitalnom okruženju. Isto tako smo kroz stvarni primjer prošli kroz neka pitanja koja otkrivaju motiv aktivnosti nekog medija'' - zaključio je ekspert Petrović.

Zabrinjavajući porast govora mržnje

Govoru mržnje na internetu su posebno izloženi mladi kojima online i društveni mediji predstavljaju osnovni izvor informacija i koji često ne promišljajući kritički, primaju i dijele sadržaje koji vode ka nasilnom ekstremizmu. Istraživanja digitalnog i prostora društvenih medija ukazuju na zabrinjavajući porast govora mržnje, nasilnog ponašanja, mizoginih napada i dezinformacija kreiranih da vode do pojave nasilnog ekstremizma u BiH.

''Sudjelovanjem na radionici o forenzici nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju, stekli smo nova znanja i vještine za suočavanje sa izazovima suvremenog doba. Zajedno smo istraživali načine kako poboljšati našu digitalnu sigurnost''– rekao je Dino Gluhović, sudionik obuke.

Istraživanje koje je prethodilo projektu ''Forenzika nasilnog ekstremizma u digitalnom okruženju'' pokazalo je da mladi uglavnom ne razumiju online algoritme i ne poznaju uvjete za korištenje društvenih mreža. To je jedan od bitnih razloga za prisustvo narativa nasilnog ekstremizma među mladima u BiH. Veliki broj mladih nema priliku da razvija vještine medijske pismenosti i nisu u stanju da naprave razliku između provjerenih činjenica i ''zapaljivog'' sadržaja koji vodi do nasilnog ekstremizma. Zbog toga su obuke poput ove od krucijalnog značaja za vještine prepoznavanja nasilnog ekstremizma, ali i mehanizme suprotsavljanja istom.